• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Riječ Veleposlanika Ukrajine Oleksandra Levčenka na svečanosti povodom Dana antifašističke borbe
22 lipanj 2013 17:06

Riječ Veleposlanika Ukrajine Oleksandra Levčenka na svečanosti povodom Dana antifašističke borbe

(22. lipnja 2013.)

 

 

Poštovani Predsjedniče Republike Hrvatske, gospodine Josipoviću,

Predsjedniče Hrvatskoga Sabora, gospodine Leko,

Predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, gospodine Milanoviću,

eks-Predsjedniče Republike Hrvatske gospodine Mesiću,

Županice gospođo Lovrić-Merzel,

Uvaženi veterani,

Cijenjeni uzvanici, drage partizanke i partizani,

 

Prije svega htio bih čestitati svim ovdje prisutnim Dan antifašističke borbe. To je dan nacionalnog ponosa i časti, dan koji je zasvjedočio svijetu da hrvatski narod ima junačko srce te se podiže u borbu za slobodu čak i ako ta borba, činilo bi se, i nema izgleda za uspjeh. Zaista, u što osim pouzdane smrti mogla se nadati šačica od 39 naoružanih puškama heroja koji su 22. lipnja 1941. stvorili u šumi Brezovica prvi partizanski odred da bi se suprotstavili najmoćnijoj u tadašnjoj Europi vojnoj mašineriji Trećeg rajha?   

Međutim, kao što se to često događa, duh je pobijedio željezo. Sisački odred je postao ta prva mala iskra koja je zapalila veliki oganj narodnooslobodilačkog rata.

To je bio možda jedinstveni u suvremenoj povijesti slučaj kada u okupiranoj zemlji uz potporu naroda i od samog naroda nastaje  prava velika regularna partizanska vojska koja se nosi s do zuba naoružanim protivnikom, izdrži četiri godine krvavih i bespoštednih bitaka i na kraju odnese pravednu i zasluženu pobjedu.

Zahvaljujući partizanima Hrvatska nije bila poražena i ponižena. Povijesne činjenice upućuju na to da je sadašnja Republika Hrvatska ima svoje korijene upravo u toj partizanskoj Hrvatskoj koja se nikada nije predala nacističkom nasilju i koju s punim pravom smatramo članom svjetske antifašističke koalicije. 

Ukrajinski i hrvatski narodi su rođaci, nas povezuju bliskost jezika, kulture i mentaliteta, ali i zaprepašćujuća  sličnost povijesnih sudbina. To zajedništvo sudbina došlo je do izražaja i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dan 22. lipnja 1941. i te kako mnogo znači i u povijesti Ukrajine, kao i svih nekadašnjih republika Sovjetskog Saveza. Tog dana bez objavljivanja rata nacistička Njemačka napala je SSSR, tog dana su prve bombe pale na Kyjiv.

Ukrajina se našla u samom epicentru svjetskog rata. Njegov smrtonosni val dva puta je poharao našu zemlju – za vrijeme povlačenja Crvene vojske 1941. i tijekom njene ofenzive 1943.-1944. godina. Otud i neviđene žrtve i razaranja.

U Drugome svjetskom ratu Ukrajina je izgubila 13,5 miliona svojih stanovnika, od kojih je 8 miliona bilo ubijeno, a to su najveće žrtve među svim nacijama antifašističke koalicije.  Potpuno ili djelomično bilo je uništeno 714 gradova i 28 tisuća sela.

7 miliona Ukrajinaca sudjelovali su u borbama kao vojnici Crvene armije. Svaki drugi od njih nije se vratio doma. Svaki drugi od onih koji su se vratili ostao je invalid.

Međutim, Ukrajinci nisu se borili samo na frontu u redovima Crvene armije. Kad se regularna sovjetska vojska povukla na istok, a Ukrajina se našla pod njemačkom okupacijom u zemlji je počeo partizanski pokret u koji je tijekom rata bilo uključeno oko pola miliona ljudi.

Ukrajinski partizani odigrali su značajnu ulogu u pobjedi. Za borbu protiv njih Nijemci su morali izdvojiti 10 posto svojih snaga na istočnoj fronti. Partizani su uništili nekoliko stotina tisuća neprijateljskih vojnika i oficira, oko 500 okupacijskih garnizona. Posebno važan je bio tako zvani „željeznički rat“, a to su nekoliko tisuća eksplodiranih vlakova s vojnicima neprijatelja, tenkovima, topovima, drugim oružjem koji nikada nisu stigli na bojište, stotine dignutih u zrak mostova i kilometri željezničkih pruga.

Tako da Ukrajina kao i Hrvatska s punim pravom može se smatrati zemljom partizanske slave, i to je još jedan važan povijesni čimbenik koji zbližava i povezuje naša dva prijateljska naroda.

Partizanski odredi su nastali u svim bez izuzetka oblastima, to jest županijama Ukrajine. Međutim posebno snažan partizanski pokret od samog početka je bio na sjeveru i sjevernom istoku Ukrajine gdje su se od prastarih vremena sačuvale beskrajne šume koje su osigurale sklonište za desetke tisuća boraca.

Ja potičem upravo iz te regije i osjećam taj ponosni partizanski duh. Oba su moja djeda bili partizani. Ponekad sam čuo za neke privilegije partizana. Najveća poslijeratna privilegija mog djeda partizana bio je rad u polju od rane zore do kasno navečer. Što je stvarno volio – razgovarati o međunarodnoj politici. A pošto poznavanje vanjskih odnosa nije bila jača strana naših susjeda seljaka onda je dida vodio diskusije sa mnom, malim dječakom. Imao sam tada 10-12 godina i kad su po mene dolazili moji roditelji dida je uvijek govorio: ovaj će sigurno postati diplomata. Kao da je predosjećao da će Ukrajina postati neovisna i imati svoju vanjskopolitičku službu. Tako s ovom didovom partizanskom propusnicom ja koračam kroz cijeli život. Još je jednu privilegiju imao moj dida da postane partizan – dva kilometra je trčao po snijegu za partizanskim kolima da bi ga uzeli u odred. Bio je premlad, tek je završio osnovnu školu.

Drugog didu su strijeljali Nijemci u početku rata. Njegovih četvoro djece odrastala su u siromaštvu i neimaštini. Jedinstvenu privilegiju su imali da svaki vlastitim teškim naporima dobije sveučilišnu diplomu s najboljim ocjenama. Dida je slovio kao najpametniji u selu. Tako je meni ponekad nedostajao njegov životni savjet i podrška. Ali sam uvijek nekako osjećao njegovu nevidljivu prisutnost uza sebe. I to smatram svojom najvećom partizanskom privilegijom.

 Poštovane dame i gospodo,  

Za nekoliko dana Hrvatska će pristupiti Europskoj uniji. Ukrajina čiji je strateški cilj europska integracija sprema se ove godine potpisati Sporazum o asocijaciji s EU. Idući u ujedinjenu demokratsku Europu nemojmo zaboraviti da ona ne bi bila moguća bez podviga i žrtve naših boraca.

Hvala i slava partizanima!

Smrt fašizmu! Živjela ujedinjena demokratska Europa!

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux