Povijest pitanja i opće stanje
Ukrajinci u Hrvatskoj pripadaju najstarijoj ukrajinskoj manjini na svijetu.
Proces formiranja ukrajinske manjine u Republici Hrvatskoj uvjetno je podijeljen na četiri razdoblja.
I. val - sredinom XVIII. stoljeća doseljenici iz Karpatskih regija Slovačke pod imenom "Rusini" došli su na područje Vojvodine (Srbija). Odatle su se preselili u Istočnu Slavoniju (Hrvatska).
II. val - krajem XIX. - početkom XX. stoljeća Ukrajinci iz Galicije, koja je u to vrijeme bila dio Austro-Ugarske, preselili su se u Istočnu Hrvatsku (Posavinu) i Sjevernu Bosnu, a odatle - u druge dijelove suvremene Hrvatske.
III. val - migracija Ukrajinaca sredinom dvadesetog stoljeća iz Istočne Hrvatske i Bosne u druge dijelove Hrvatske.
IV. val - četvrtom, suvremenom "valu" ukrajinskih migranata u RH pripadaju naši sunarodnjaci koji su u ovu zemlju počeli pristizati uglavnom u potrazi za poslom početkom 90-ih godina XX. stoljeća.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, broj hrvatskih građana koji su se izjasnili kao pripadnici ukrajinske nacionalnosti iznosi 1,8 tisuća ljudi (0,04% ukupnog stanovništva). Prema neslužbenim informacijama, u Hrvatskoj živi 3,8 tisuća Ukrajinaca.
Mjesta kompaktnog boravka Ukrajinaca u Hrvatskoj uglavnom su sjeveroistočna Hrvatska, regija Istočne Slavonije. Najveća središta su gradovi Vukovar, Slavonski Brod, Osijek, Zagreb, sela Lipovljani, Kaniža, Petrovci, Šumeće, Mikluševci.
Nova ukrajinska središta "četvrtog vala" migracije koncentrirana su na zapadu i jugu Hrvatske u gradovima Rijeka i Split.
Udruge Ukrajinaca
Glavne udruge manjine u Republici Hrvatskoj su: Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske (osnovana 2008., predsjednik - Vlado Karešin (izabran u svibnju 2020.), koja uključuje deset kulturno-prosvjetnih društava); Savez Rusina Republike Hrvatske (stvoren je na temelju Saveza Ukrajinaca i Rusina Hrvatske, koji je bio osnovan 1968. godine, predsjednica - Dubravka Rašljanin, uključuje deset kulturno-prosvjetnih društava).
U Hrvatskoj postoji niz drugih središta manjine, poput Društva za ukrajinsku kulturu, Udruge ukrajinsko-hrvatskog pijateljstva. Na Sveučilištu u Zagrebu na Filozofskom fakultetu od 2001. g. funkcionira katedra za ukrajinski jezik i književnost. Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske djeluje u Zagrebu od 1995. godine kako bi udovoljila potrebama manjine.
Podrška manjine od strane hrvatske države
Prava i potrebe ukrajinske i rusinske manjine u Republici Hrvatskoj osigurava hrvatska država. Ukrajinska i rusinska dijaspora kao autohtone nacionalne manjine imaju pravo da ih u Hrvatskom saboru zastupa zasebni zastupnik kojeg zajednički imenuje skupina različitih nacionalnih manjina. Od 1992. do 2000. gg. ukrajinsku zajednicu u Saboru Republike Hrvatske predstavljao je M. Kiš, od 2000. do 2004. gg. - B. Graljuk, od 2004. do 2007. gg. - N. Mak (predstavnik njemačke nacionalne manjine), od 2007. do 2011. gg. - N. Memedi (predstavnik romske nacionalne manjine), od 2011. g. do danas - V. Kajtazi (predstavnik romske nacionalne manjine). Predstavnici ukrajinske dijaspore biraju se i u gradska, općinska i županijska tijela lokalne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Financiranje kulturno-prosvjetnih aktivnosti udruga ukrajinske manjine u Republici Hrvatskoj provodi hrvatska država.
Aktivnosti zajednice
Glavne aktivnosti ukrajinske i rusinske zajednice u Republici Hrvatskoj su kulturno-obrazovne i humanitarne sfere.
Školovanje. Zakonodavstvo Republike Hrvatske predviđa i provodi pravo nacionalne manjine proučavati ukrajinski jezik u srednjim školama. Dijaspora u Republici Hrvatskoj nastoji razviti školovanje na ukrajinskom jeziku. Stanjem na 2020. g., u Hrvatskoj se održava nastava na ukrajinskom jeziku u pet hrvatskih škola u Zagrebu, Lipovljanima, Petrovcima, Kaniži i Šumeću, koju pohađaju više od 80 učenika. Ljetne ukrajinske škole za djecu organiziraju se svake godine i održavaju se u Ukrajini i u Republici Hrvatskoj. Svake godine u ljetnim školama sudjeluje oko 100 djece iz obitelji dijaspore.
Izdavaštvo, mediji
Ukrajinska manjina u Republici Hrvatskoj objavljuje brojne publikacije na ukrajinskom jeziku - časopise "Vjesnik", "Naša Gazeta", "Nova Dumka", dječji časopis "Vjenčić", almanah "Misli s Dunava". Djelatnosti manjina u Republici Hrvatskoj pokriveni su specijaliziranim programima Hrvatske radiotelevizije HRT "Prizma" i "Mozaik nacionalnih manjina", koji se emitiraju dva puta tjedno.
Ta se izdanja financiraju iz proračunskog programa Republike Hrvatske o aktivnostima udruga nacionalnih manjina.
Kulturna i humanitarna događanja.
Ukrajinska dijaspora u Republici Hrvatskoj aktivno radi na očuvanju i predstavljanju ukrajinskih tradicija i kulture u Hrvatskoj. Uz organizaciju i uz sudjelovanje dijaspore u RH, redovito se održavaju događanja posvećena ukrajinskoj temi:
- proslava važnih datuma u ukrajinskoj povijesti: Dan neovisnosti Ukrajine; Dan sjećanja na žrtve Holodomora; odavanje počasti žrtvama Černobilske tragedije; Obljetnica Revolucije Dostojanstva, Dan Dostojanstva i Slobode, Dan Sobornosti Ukrajine, godišnjica uzajamnog priznavanja Ukrajine i Hrvatske; obljetnica uspostave diplomatskih odnosa između dviju država itd .;
- manifestacije, koncerti: godišnja Središnja manifestacija kulturne umjetnosti Ukrajinaca u Hrvatskoj; godišnja Manifestacija dječjeg stvaralaštva u Slavonskom Brodu; godišnja Manifestacija rusinske i ukrajinske kulturne umjetnosti "Petrovačko zvono"; Godišnja manifestacija nacionalnih manjina "Lipovljanski susreti", Ševčenkove večeri; koncerti klasične i ukrajinske glazbe u sklopu Dana ukrajinske kulture zajednice itd. (Ukrajinski umjetnici koji rade u vodećim hrvatskim kazalištima redovito sudjeluju u događajima, pozivaju se umjetnici iz Ukrajine);
Redovito se održavaju "Ukrajinske večeri", "Dani ukrajinske ulice", predstavljanja knjiga koje su objavili Ukrajinci u Republici Hrvatskoj itd.
Od velike važnosti za Ukrajince koji žive u Republici Hrvatskoj bilo je otvorenje u ožujku 2011. g. auditorija T. Ševčenka na Sveučilištu u Zagrebu.
Poseban ponos lokalne zajednice je prvi spomenik Ivanu Franku u regiji jugoistočne Europe u hrvatskom gradu Lipiku, koji je otkriven 10. ožujka 2011. Ceremoniji otkrivanja spomenika nazočili su predsjednik Hrvatskog sabora L. Bebić i predsjednik Vrhovne rade Ukrajine V. Litvin tijekom svog službenog posjeta Republici Hrvatskoj.
21. svibnja 2015. u Zagrebu na ulici Ukrajinskoj je postavljen spomenik Tarasu Ševčenku. Projekt je provela ukrajinska manjina Republike Hrvatske uz potporu Veleposlanstva.
Dana 7. listopada 2017. u selu Lipovljani postavljena je drvena bista Tarasa Ševčenka.
Vlada Ukrajine više je puta nagrađivala predstavnike dijaspore u Hrvatskoj nagradama Ukrajine za njihov značajan doprinos u formiranju i razvoju ukrajinsko-hrvatskih odnosa.
Aktivnu djelatnost u području ukrajinistike provodi Katedra za ukrajinski jezik i književnost Sveučilišta u Zagrebu. Na temelju katedre održavaju se događanja za predstavljanje ukrajinske kulture, književnosti i znanosti u Hrvatskoj, organiziraju se književne večeri, konferencije, prikazivanja filmova na ukrajinsku tematiku.
U studenom 2015. prvi put je obilježen Dan Dostojanstva i Slobode.
Povodom Dana sjećanja na žrtve Holodomora, ukrajinska zajednica svake godine održava komemorativne večeri i bogosluženja u grkokatoličkim crkvama u Zagrebu, Rijeci, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Kanizi, Šumeču i Lipovljanima. Zajednica je aktivno uključena u proces pitanja priznavanja Holodomora 1932.-1933. godine od strane Hrvatskog sabora kao genocida nad ukrajinskim narodom.
Svake godine, zajedničkim snagama diplomatske ustanove i manjine, Ukrajina sudjeluje na tradicionalnom Međunarodnom humanitarnom božićnom sajmu u Zagrebu.
U kolovozu 2016. Ukrajina je bila zemlja partner na godišnjem festivalu nacionalnih manjina Republike Hrvatske „Lipovljanski susreti“, koji se održava pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske.
Zajednica je aktivno uključena u pružanje pomoći Ukrajini u vezi s događajima vezanim uz rusku vojnu agresiju na našu državu. Značajnu potporu pružili su hrvatski Ukrajinci u organiziranju rehabilitacije na hrvatskom Jadranu ukrajinskih branitelja i djece iz obitelji sudionika ATO iz različitih regija Ukrajine, edukativnim seminarima za psihologe i psihijatre Ministarstva obrane Ukrajine i Nacionalne garde Ukrajine (2016. g. u Hrvatskoj je boravilo radi rehabilitacije i ljetovanja 700. djece i 150 branitelja, 2017. - 500 djece i 100 vojnika, 2018. - 250 djece, 2019. - 50 djece).