• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Intervju Ministra vanjskih poslova Ukrajine i Predsjedavajućeg OESS Leonida Kožare u časopisu «Privredni vjesnik»
09 rujan 2013 14:51

Leonid Kožara, Ministar vanjskih poslova Ukrajine i Predsjedavajući OESS-a

 

HRVATSKU I UKRAJINU VEZUJE DUGO I BLIZKO PRIJATELJSTVO, A USKORO I ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE EU-a

 

S Leonidom Kožarom, Ministrom vanjskih poslova Ukrajine i aktualnim predsjedavajućim OESS-a razgovarali smo u povodu njegovog službenog posjeta Hrvatskoj. Ministar Kožara susret će se s hrvatskim gospodarstvenicima 9. rujna u Hrvatskoj gospodarskoj komori, gdje će se osnovati Poslovno vijeće za gospodarsku suradnju s Ukrajinom. Cilj rada tog vijeća bit će pomoć hrvatskim tvrtkama u nastupu na ukrajinskom tržištu.   

 

Poštovani Leonide Oleksandroviču, ovo je Vaš prvi posjet Hrvatskoj. Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju Ukrajine i Hrvatske?

Politički odnosi između Ukraine i Hrvatske jesu i oduvijek su bili izvrsni. Između nas nikad nije bilo nesporazuma, naše pozicije i ocjene slažu se u većini pitanja bilateralnog i multilateralnog dnevnog reda. Želio bih naglasiti da siguran temelj za tako uzorno političko partnerstvo stvara kako naša etnička srodnost, jezična i kulturološka bliskost, tako i zajednička želja graditi budućnost u ujedinjenoj Europi.

 Pošto članstvo u EU strateški je cilj Ukrajine, ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju dopunjuje naše tradicionalno prijateljstvo dodatnim značenjem. Mi visoko cijenimo da Zagreb podržava eurointegraciju Ukrajine i spreman je podijeliti s nama svoje iskustvo o pristupanju EU.

Što se tiče trgovinsko-gospodarske suradnje, ovdje je jasno da njezina razina na danas nikako ne odgovara niti razini političkog partnerstva, niti realnom potencijalu gospodarskih odnosa između Ukrajine i Hrvatske.

Zato prioritetnu pažnju mi moramo posvetiti upravo kardinalnom jačanju trgovinsko-gospodarske suradnje. Nama je neophodno usredotočiti se na potražnji i realizaciji konkretnih uzajamno korisnih projekata, i u tome veliku ulogu mogu imati gospodarske komore dviju države.

Već smo uveli izuzetno korisnu praksu regularnog održavanja hrvatsko-ukrajinskih poslovnih foruma, tijekom kojih poslovni ljudi dvije države imaju mogućnost uspostaviti neposredne gospodarske kontakte. Počevši od 2000. održalo se već 8. takvih događaja. Zadnji  bio je održan u ožujku ove godine u Donecku, a sljedeći planira se već u listopadu ovdje u Zagrebu.

Naročito značajan uspjeh naše države postigli su u razvoju međuregionalne suradnje. To su izravni, međuljudski kontakti, neposredna gospodarska i kulturna razmjena. Na današnji dan već 8. ukrajinskih oblasti potpisali su sporazumi o partnerstvu s hrvatskim županijama,  spremaju se za potpisivanje još 2 dokumenta. Partnerski odnosi uspostavljeni su također između 2. ukrajinska i 2. hrvatska grada. 

 

U kojim ekonomskim sektorima je moguće brže potaknuti suradnju?

Suradnja između Ukrajine i Hrvatske uspješno se razvija u mnogim područjima. Između najperspektivnijih izdvojit ću metaluršku industriju, brodogradnju, prometnu i kemijsku industriju, energetski sektor, građevinarstvo, farmaceutiku, poljoprivredu i sl.

Posebno ću reći o energetskom sektoru, koji bez preuveličavanja ima strateško značenje. To je jedna gospodarska grana, koja na današnji dan najviše povezana s politikom i međunarodnom sigurnošću. Ovdje imaju dobru perspektivu zajedničko sudjelovanje hrvatskih i ukrajinskih državnih kompanija nafte i plina, a također njihovih podružnica, u izgradnji novih (ili obnovi postojećih) naftovoda i plinovoda, LNG terminala, a također u razradi i eksploatiranju naftnih i plinskih polja u Hrvatskoj i u Ukrajini. Mi imamo dobre preduvjete za uspješnu suradnju u razvoju takvih alternativnih i obnavljajućih izvora energije kao bioenergetika, korištenje otpada energije i sunčane energije, toplinske energije okoliša, razvoj vjetroelektrana, korištenje hidropotencijala malih rijeka Hrvatske i Ukrajine.

Naravno, kad je riječ o Hrvatskoj, nije moguće zaobići pažnjom takvu granu kao turizam. Zahvaljujući tome što Vlada Republike Hrvatske tijekom zadnjih 4 godine ukidala je za državljane Ukrajine vize na period ljetne turističke sezone, količina naših turista porasla je od 33 000 u 2009. godini do preko 70 000 u 2012. Nadam se da povratak na vizni režim u svezi s ulaskom vaše države u Europsku Uniju neće nanesti ovoj tendenciji značajne štete.

Primijetit ću da turizam za sada je ulica s jednosmjernim prometom. Praktično je odsutan dolazak hrvatskih turista u Ukrajinu. Međutim, kod nas ima što pogledati, a ima gdje i odmoriti se. Kijiv, Ljviv, Odesa prave su turističke bisere. Odmor u Karpatima i pored, u gornjem djelu rijeke Dnjister, gdje se nalazi i povijesna domovina Bijelih Hrvata, ili, recimo, u Krymu, može lijepo iznenaditi čak i onih koji su odrasli na Jadranskoj obali. Uz to napomenut ću, da smo još od 01. lipnja 2012. ukinuli vize za državljane Hrvatske.  Stoga, Ukrajina je potpuno otvorena za svih vas i spremna je za plodnu i uzajamno korisnu suradnju.

Što hrvatski gospodarstvenici mogu očekivati od ukrajinskog tržišta? Kome se mogu obratiti za informacije o poslovnim kontaktima i uvjetima poslovanja?

Mi stvaramo optimalne pravne uvjete za razvoj poduzetništva, poboljšanje poduzetničke klime, privlačenje na naše tržište stranog kapitala i investicija.

Kardinalno je reformirana u smislu pojednostavljenja zakonska regulativa, optimiziran je postupak zasnivanja i likvidacije biznisa, državnog nadzora i kontrole, tehničkog reguliranja. U okvirima porezne reforme predviđeno je smanjenje poreznog opterećenja na biznis, naime:

-       skraćivanje količina raznih poreza i pristojbi: nacionalnih – s 29 do 18, lokalnih – s 14 do 5.

-       smanjenje stope poreza na dobit poduzeća: u siječnju 2012 ona je bila 21%, a od 2014. se planira na razini 16%;

-       smanjenje od 1. siječnja 2014. stope PDV-a s 20% do 17%;

-   oslobađanje od poreza na dobit  na period 10 godina poduzeća u području brodogradnje, zrakoplovne i lake industrije, hotelske industrije, elektroenergetike  (pri proizvodnji energije iz obnovljivih izvora), strojogradnje i  poljoprivrednog sektora.

Provedba intenzivnih reformi dala ja nam mogućnost dosta uspješno suočiti se s posljedicama svjetske financijske recesije, koja je u 2008.-2009. godinama jako bolno pogodila Ukrajinu.

Tijekom 2010.-2013. gg. BPD Ukrajine porastao je skoro na 10 %, uglavnom za račun stabilnog razvoja grana realnog sektora gospodarstva – industrije i poljoprivrede.

Stabilizirano je situaciju u području državnih financija: razina deficita državnog proračuna smanjila se na 2,2 puta, u 2011. godini prvi put za četiri godine zaustavljeno je negativnu tendenciju povećanja državnog duga.

Na rekordno niskoj razini za sve godine neovisnosti suzdržava se inflacija (0,1% za siječanj-srpanj 2013.).

Snažan alat za ubrzavanje sistemskih unutarnjih reformi, pojačanje investicijske privlačnosti domaćeg gospodarstva te porast konkurentske mogućnosti domaćih proizvoda na svjetskom tržištu će postati budući Sporazum o pridruživanju s Europskom unijom te stvaranje Zone slobodne trgovine s EU.

Što se tiče uspostavljanja biznis kontakata, to se može obaviti uz pomoć Trgovinsko-privredne komore Ukrajine, Ukrajinskog saveza privrednika i poduzetnika, koji imaju razgranatu strukturu i predstavništva u svakoj regiji naše države. Također svoja udruženja i asocijacije imaju pojedinačne gospodarske grane, oni djeluju u užim spektrima ekonomike ovisno o strukovnoj pripadnosti. Osim toga aktivno radi državno poduzeće „Deržzovnišinform“. To je informacijsko-analitički i ekspertni centar Ukrajine na čijem sajtu može se naći baza podataka „Uvoznici i izvoznici Ukrajine“, postaviti pitanja, dobiti rezultate marketinških istraživanja, informaciju o izložbama u Ukrajini i slično.

Isto tako želim obratiti pozornost čitatelja na postojanje Vijeća izvoznika i investitora Ukrajine koje djeluje pri Ministarstvu vanjskih poslova Ukrajine. U sastav Vijeća ulaze vodeće ukrajinske kompanije iz različitih sektora gospodarstva, uključujući predstavnike poznatih financijsko-investitorskih kompanija, a također niza gospodarskih komora i asocijacija. Zato vaše obraćanje neposredno Veleposlanstvu Ukrajine u Republici Hrvatskoj obvezno će biti uslišano, mi ćemo uraditi sve da vama pomognemo u pronalaženju partnera i vođenju posla u Ukrajini.  

 

Kakva je konkurencija i tko su najveći strani ulagači u Ukrajinu?

Mi smo već mnogo toga uradili za poboljšanje uvjeta vođenja biznisa u Ukrajini i jačanja investicijske privlačnosti naše zemlje, i to pridonosi dolasku direktnih investicija u nacionalno gospodarstvo. 

Tijekom prvog polugodišta ove godine u ukrajinsku ekonomiku stiglo je oko 900 milijuna dolara stranih investicija. Ukupno stanjem na 1. srpnja ove godine opseg izravnih stranih investicija u gospodarstvo Ukrajine iznosio je 55,3 milijarde američkih dolara, što sastavlja 1218 dolara SAD po svakom stanovniku. Iz zemalja EU došlo je 42,8 milijarde dolara (77% ukupnog opsega akcionarskog kapitala), iz zemalja ZND -  4,4 milijarde dolara (8%).

Ukupno investicije su došle iz 138 zemalja svijeta. Među vodećim zemljama investitorima su Cipar – 17,9 milijarde američkih dolara, Njemačka – 6,2 milijarde dolara, Nizozemska – 5,4 milijarde dolara, Ruska Federacija – 3,8 milijarde dolara, Austrija – 3,2 milijarde dolara, Velika Britanija – 2,7 milijarda dolara. Imamo određene investicije iz Hrvatske koje iznose 2,3 milijuna dolara.

 

Kakva su iskustva ukrajinskih poslovnih ljudi, odnosno, izvoznika, koji posluju na hrvatskom tržištu? Kakvim se su problemima susreću?

Ukrajinski izvoz u Hrvatsku na 85% sastoji se od crnih metala i proizvoda od njih. I to je, nesumnjivo, mana koju je potrebno ispravljati. Mogli bismo isporučivati na hrvatsko tržište proizvode energetske privrede, strojogradnje, poljoprivrede i slično. 

Što se tiče pozitivnog iskustva suradnje vrijedi spomenuti našu nedavnu pobjedu u natječaju i potpisivanje u srpnju ove godine kontrakata u vojno-tehničkoj sferi. Radi se o remontu u Ukrajini za Oružane snage Hrvatske 7 borbenih zrakoplova MiG-21 i prodaji još 5 MiG-ova, a također o remontu 6 helikoptera Mi-8. Uzimajući u obzir potencijal ukrajinskog vojno-privrednog kompleksa, nadam se da je to tek početak plodne i uzajamno korisne suradnje.

 

Je li ulazak Hrvatske u EU znatno promijenio uvjete za poslovnu suradnju hrvatskih i ukrajinskih tvrtki? Što je bolje, a što lošije nakon 1. srpnja ove godine?

 Želim naglasiti da mi ne samo što ne očekujemo pogoršanja u gospodarskoj suradnji s Hrvatskom poslije 1. srpnja ove godine, nego smo sigurni u obvezatnom poboljšanju odnosa u trgovinsko-gospodarskoj i investicijskoj sferama između naših zemalja. Razlogom za to će postati Sporazum o asocijaciji Ukrajina – EU koji planiramo potpisati u studenom ove godine u Vilniusu tijekom Samita Istočnog partnerstva.  Naglasit ću da od nekoliko stotina kartica Sporazuma skoro 90% odnosi se na stvaranje između Ukrajine i EU produbljene i sveobuhvatne Zone slobodne trgovine. Više od toga, njene odredbe će se primjenjivati u praksi još prije ratificiranja dokumenta u parlamentima zemalja članica EU. To znači da poslije potpisivanja Sporazuma Ukrajina na gospodarskom planu faktički postat će dio zajedničkog tržišta Europske unije. To će biti još jedan moćni poticaj za intenzifikaciju ukrajinsko-hrvatskih  trgovinsko-ekonomskih odnosa.

 

Kakve su mogućnosti zajedničkog nastupa hrvatskih i ukrajinskih tvrtki na trećim tržištima? Primjerice, u Rusiji i drugim zemljama Zajednice nezavisnih država?

Smatram da postoji više mogućnosti za zajednički izlazak na tržišta trećih zemalja, između ostalog i na rusko. Već sam smještaj Ukrajine u zemljopisnom centru Europskog kontinenta, kao i cijela naša povijest, određuje njenu prirodnu ulogu kao posrednika i spajajuće karike između Istoka i Zapada. Takva uloga postaje posebice važnom danas kada u Europi odvijaju se aktivni integracijski procesi.

 U kontekstu liberalizacije u Ukrajini uvjeta trgovine naglasit ću da takav posao vodimo ne samo s EU, nego i sa cijelim nizom zemalja koje predstavljaju za nas poseban gospodarski interes. Primjerice, od prvog siječnja ove godine stupio je na snagu Sporazum između Ukrajine i Crne Gore o slobodnoj trgovini. U tijeku su pregovori o stvaranju zona slobodne trgovine sa Srbijom, Kanadom, Izraelom i Turskom.

Zajedno s partnerima iz ZND radimo na tome da bi zona slobodne trgovine Zajednice što brže počela funkcionirati u punom opsegu. Dosta uspješno vode se pregovori glede zone slobodne trgovine uslugama u okvirima ZND.

Privredni vjesnik,

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux