• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Intervju Veleposlanika Ukrajine u Republici Hrvatskoj za novine „Glas Slavonije“ od 5. ožujka 2014.
06 ožujak 2014 13:00

«Glas Slavonije» od 5.03.2014., novinar Tomislav Levak

 

     1. Zbog čega je došlo do ruske vojne intervencije?

 

Glavni razlog je u tome što ruski politički krugovi smatraju raspad Sovjetskog Saveza najvećom geopolitičkom katastrofom XX stoljeća te su opsjednuti idejom obnavljanja Ruskog imperija u bilo kojem obliku. Zato im je neophodno uvući Ukrajinu kao drugu po veličini i značajnosti republiku bivšeg SSSR-a u sferu svoga utjecaja i pretvoriti je na državu satelit.

Nova ukrajinska vlada je izrazito proeuropska što nikako ne odgovara imperijalnim snovima ratobornog političkog lobija naših sjeverno-istočnih susjeda koji je odlučio iskoristiti period promjene vlasti u Ukrajini za otvorenu vojnu agresiju na naš teritorij. Za je odabran upravo Krim gdje 56% stanovništva sastavljaju etnički Rusi, a ruski jezik je dominantan.

Krim je posebna priča u ukrajinsko-ruskim odnosima. Mnogi Rusi, pa i ruski političari smatraju da je taj poluotok ruski jer je ranije ulazio u sastav Ruske republike i tek 1954. godine „Hruščov ga je poklonio Ukrajini“. Međutim, dosta je pogledati na mapu da se vidi kako je Krim prirodni produžetak ukrajinskog kopna i nema nikakve veze s Rusijom. Dakle, Hruščov je u svoje vrijeme samo uspostavio prirodni poredak stvari. A pripadnost Krima Ukrajini službeno je priznala i sama Rusija poslije raspada Sovjetskog Saveza.

 

2. Kako će se, po vama, dalje razvijati situacija? Plašite li se da će Rusija okupirati dijelove Ukrajine, odnosno plašite li se za cjelovitost Ukrajine?

 

Prvo moram naglasiti da Ukrajina nikada neće pristati na aneksiju i najmanjeg djela svog teritorija ili bilo koju vrstu okupacije. Situacija je sada izuzetno ozbiljna 

i prijeti ne samo državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine nego i miru i stabilnosti u Europi i cijelom svijetu. Nadam se da su Europa, SAD i ostale države toga u potpunosti svjesni. Danas još nije kasno izbjeći ono najgore i postići povlačenje ruske vojske mirnim putem.

 

3. Može li vam Amerika ili netko drugi pomoći u ovoj situaciji, i na koji način?

 

Naravno u takvoj teškoj situaciji u kojoj danas se našla naša zemlja mi očekujemo pomoć ne samo Amerike, a i šire svjetske javnosti u rješavanju ove krize. Prije svega, to je potrebno ukoliko je sadašnje ponašanje Rusije, a pogotovo vojna invazija, ne samo prijetnja Ukrajini, a i kršenje svih mogućih međunarodnih pravnih temelja, što ugrožava sigurnosni poredak cijele Europske regije i stvara presedan za buduće eskalacije konflikata u cijelom svijetu.

Isto tako mi smo svjesni da najveći teret u smirivanju današnje situacije između Ukrajine i Rusije mi, Ukrajinci, moramo preuzeti na sebe.

Što se tiče vanjske pomoći, naravno kako svi već mogli pratiti, cijela svjetska javnost osuđuje intervenciju Rusije te inzistira na održavanju suvereniteta i integriteta Ukrajine, na čemu smo vrlo zahvalni. Nadamo se na pozitivne zaključke  pregovora Zapada s ruskom stranom, koji su već započeli Sjedinjene Američke Države i Europska Unija, pogotovo u okvirima Budimpeštanskog memoranduma od 1994. godine koji je Ukrajini za predaju nuklearnog naoružanja garantirao od strane SAD, Velike Britanije i Rusije (uz pratnju Francuske i Kine) poštivanje njene teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta.

Glavni problem je u tome, da ruska strana danas aktivno širi lažnu percepciju zbivanja u Ukrajini te pogotovo na Krimu i odbija nastaviti bilo kakav razuman dijalog ne samo s novom ukrajinskom vlašću, a i s našim svjetskim partnerima.

Naše stajalište je da moramo rješavati ovaj konflikt svima mogućim diplomatskim poduhvatima, uključujući u ovaj proces sve moguće svjetske organizacije u okvirima postojećih normi međunarodnog prava. U takvoj opasnoj situaciji nitko ne može ostati po strani. Važan je odlučan glas i djelovanje svake zemlje, uključujući i prijateljsku nam Hrvatsku. Ali u slučaju moguće prijemne oružja, mi smo svjesni toga da moramo računati samo na sebe.  

                 

4. Ruski predsjednik Vladimir Putin njihovu intervenciju objašnjava željom da pomognu ruskogovornom stanovništvu u Ukrajini. Podsjeća li vas to na situaciju na početku Domovinskog rata u Hrvatskoj, odnosno na objašnjenja Srbije za svoje vojne napade na području Hrvatske?

 

Sve scenarije koje primjenjuje danas Rusija prema Ukrajini podsjećaju na puno toga. To naravno možemo usporediti i sa zbivanjima na početku devedesetih godina prošlog stoljeća u Jugoslaviji, to je i situacija od 1998. godine sa Gruzijom, ali ipak sve što se dešava danas u Ukrajini potpuno je drugačije.

Sva objašnjenja ruske strane svoje invazije rekao bih „ne drže vodu“, i utemeljena su samo na lažnim prikazima realne situacije u Ukrajini, posebno na Krimu, koje širi ruska propaganda u najboljim tradicijama „Informbiroa“. S ciljem obavljanja svog plana, usmjerenog na odcjepljenje Krima od Ukrajine, ruska strana je izmislila lažni razlog – zaštita ruskogovornog stanovništva na Krimu. S potpunom odgovornošću želio bih istaknuti, da na Krimu te i u čitavoj  Ukrajini nema nikakvih poticanja ugrožavanja ruskog jezika i ruskogovornog stanovništva. Danas na Krimu gdje živi 56% etničkih rusa postoje 88% ruskojezičhih škola, 90% sveučilišta isto su ruskojezični. Iz toga može se vidjeti da država uvijek se zalagala za zaštitu prava svojih državljana neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti i danas ne vidimo nikakvih naznaka da se to promjeni u budućem. Stoga sva objašnjena Ruske Federacije, prema našem stajalištu, samo su izmišljotina radi opravdanja vojne intervencije protiv druge suverene države s namjerom odcijepiti dio njenog teritorija.   

 

 

 

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux