• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Priopćenje u svezi s ruskom invazijom na Krimu
07 ožujak 2014 13:22

Unatoč tvrdnjama čelnika Ruske Federacije da se Crnomorska flota Rusije koja se nalazi na području Krima ne miješa u unutarnje stvari Ukrajine, a ruskih specijalaca na Krimu uopće nema činjenice su nesporne: Moskva jest izvršila vojnu agresiju protiv Ukrajine čime je prekršila sve moguće norme međunarodnog prava, uključujući Povelju UN, Budimpeštanski memorandum sukladno s kojim upravo Rusija zajedno s ostalim nuklearnim državama je garantom sigurnosti i teritorijalnog integriteta Ukrajine, a i Veliki sporazum o prijateljstvu između Ukrajine i Ruske Federacije u kojem su priznate sadašnje državne granice.

Rusija je zrakoplovima i trajektima preko mora prebacila na Krim najmanje 6 tisuća naoružanih specijalaca koji su zajedno s vojnicima Ruske Crnomorske flote blokirali sve jedinice naše vojske, granične postaje, zauzeli su zračne luke i sve ukrajinske i regionalne državne institucije, uključujući parlament i Vladu autonomije. Umjesto legitimne vlasti postavljen je svoj, „pitomi“ predsjednik vlade Krima, a raspisan je i „referendum“ o pripajanju poluotoka Rusiji. Te odluke je krimski parlament izglasao, izgleda, bez kvoruma, bez nazočnosti javnosti i novinara, ali uz podršku prisutnih ruskih vojnika sa strojnicama.

Svoju tihu agresiju Rusija prati dobro organiziranom kampanjom dezinformacije sa ciljem dezorijentirati međunarodnu zajednicu te oslabiti njenu reakciju.

Posebno cinično zvuče uvjerenja ruske strane o miroljubivosti i prijateljskom stavu prema Ukrajini te uvažavanju njenog teritorijalnog suvereniteta. Floskule o tome da dozvola parlamenta Ruske Federacije na uporabu Oružanih snaga Rusije na području Ukrajine „ne znači da će se takvo pravo odmah realizirati“ je posve apsurdna kad su ruske trupe već tu.

Umirujuće izjave da se ne radi o odcjepljenju Krima od Ukrajine također izazivaju samo osmijeh. Naime, u ruskom parlamentu je pripremljen  nacrt zakona prema kojem bilo koji dio teritorija druge države može biti primljen u sastav RF prema rezultatima referenduma stanovnika tog teritorija ili, još jednostavnije, „na zahtjev tijela državne vlade određenog djela strane države“. U „Obrazloženju nacrta zakona“ izravno se priznaje da se radi upravo o Ukrajini i Krimu.

Rusija se oslanja na međunarodno priznato pravo naroda na samoopredjeljenje. Međutim, to je samo manipulacija s pojmovima. Stanovništvo Krima nije posebna nacija koja živi na svom povijesnom tlu, nego doista samo stanovništvo – izuzetno multietnično, multikulturno i multijezično po svom sastavu. Dakle, pravo naroda na samoopredjeljenje zamjenjuje se pravom teritorija što ugrožava cjelokupni svjetski poredak. Između ostalog, jedini autohtoni narod Krima su krimski tatari, a oni masovno podržavaju jedinstvo s ostalom Ukrajinom.

Ruska strana izražava svoju zabrinutost situacijom s „ruskojezičnim stanovništvom“ kojem je navodno nova vlada u Kijivu zabranila govoriti ruski. Kao prvo, takve zabrane nema i ne može biti, bar zato što čak i većina kijevljana koristi ruski. Kao drugo: etnički Rusi na Krimu čine 58 posto stanovništva, a imaju 90 posto škola na ruskom jeziku. Na ruskom se predaje i na svim fakultetima, ruski apsolutno dominira i u krimskim medijima. Licemjernost brige o pravima manjina postaje još očiglednijom ako se uzme u obzir da 2 miliona etničkih Ukrajinaca u Rusiji uopće nemaju ni jedne državne ukrajinske škole.

Jedna od lažnih teza koju aktivno primjenjuje propaganda je predstavljanje sadašnje vlasti u Kijivu, kao i svih sudionika prosvjeda na Majdanu, kao „nacionalista“, „fašista“, „ekstremista“ i „antisemita“. Izgleda da neki političari u Moskvi ideolozi sve do danas smatraju sve ukrajinske patriote fašistima. Međutim, na kijivskom Majdanu stajali su obični građani, ne samo etnički Ukrajinci, nego i ukrajinski Rusi te pripadnici drugih nacionalnosti, polovica od njih bili su upravo oni „ruskojezični“ koje sada želi „braniti“ Kremlj.

Optužba za antisemitizam izgleda sasvim čudno ako se uzme u obzir da je nova ukrajinska vlast imenovala za župana Dnjipropetrovske županije Igora Kolomojskog, a koji je u isto vrijeme i predsjednik Europskog židovskog savjeta.

Lažna je i tvrdnja da su 143 tisuće ukrajinskih državljana zatražili azil u Rusiji. Podaci Granične službe Ukrajine svjedoče da količina ljudi koji prelaze granicu ne nadmašuje običnu i nema nikakvog razloga ih ubrajati u izbjeglice. Zato i prihvatilišta koja je pripremila ruska strana stoje prazna. 

Veleposlanstvo Ukrajine u Zagrebu je uvjereno da kampanja dezinformacije neće prevariti međunarodnu zajednicu i njen odgovor na invaziju Rusije protiv suverene Ukrajinske države bit će odlučan, konsolidiran i učinkovit. Aktivna reakcija cijelog demokratskog svijeta može otkloniti opasnost rata i primorati Moskvu da zaustavi agresiju.

 

Veleposlanstvo Ukrajine u Republici Hrvatskoj

i Bosni i Hercegovini

 

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux