• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Oleksandar Levčenko, ambasador Ukrajine u BiH sa sjedištem u Zagrebu
23 srpanj 2012 17:36

23.07.2012 „NEZAVISNE NOVINE“ Oleksandar Levčenko, ambasador Ukrajine u BiH sa sjedištem u Zagrebu


Uroš Vukić - 22.07.2012 18:21

Oleksandar Levčenko, ambasador Ukrajine u BiH sa sjedištem u Zagrebu, kaže da između Ukrajine i BiH nema otvorenih političkih pitanja, ali da se ne možemo pohvaliti sa radnjom u ekonomskoj sferi.

"Naša bilateralna razmjena, iako je značajno porasla u zadnje dvije godine, još je na niskom nivou", kaže Levčenko.

On ističe da je za Ukrajinu interesantan projekat Vlade RS vezan za gradnju kraka gasovoda "Južni tok", kao i iz gradnja distributivne gasne mreže, jer, kako kaže, "Ukrajina je jedan od najvećih proizvođača cijevi u Evropi".

Levčenko naglašava da je ukrajinska nacionalna manjina u BiH najstarija dijaspora u Evropi te da se smatra da je između 15.000 i 20.000 Ukrajinaca doseljeno u BiH u periodu od 1890. do 1914. godine.

"Smatramo da stepen zaštite manjinskih prava danas u BiH nije na zadovoljavajućem nivou. Evropski sud za ljudska prava je prije skoro tri godine naložio BiH da izmijeni Ustav i Izborni zakon kako bi bilo omogućeno i pripadnicima nacionalnih manjina da budu izabrani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH. Smatram da bi bilo dobro što prije to riješiti", kaže Levčenko.

NN: Da li ste zadovoljni položajem ukrajinske nacionalne manjine u BiH?

LEVČENKO: Ukrajinska nacionalna manjina u BiH je naša najstarija dijaspora u Evropi. Doseljavanje Ukrajinaca u značajnom broju na prostore bivše Jugoslavije počinje 1890. godine i to iz zapadnih oblasti Ukrajine - Galicije i u manjem broju iz Zakarpatja i sjeverne Bukovine – teritorija koje su bile u sastavu Austrougarske i preseljavaju se u Sjevernu Bosnu – današnju Republiku Srpsku. Smatra se da je između 15.000 i 20.000 Ukrajinaca doseljeno u BiH tokom perioda 1890 - 1914. Prema neslužbenim podacima, danas ih ima oko 3.500. Naši su se ljudi integrisali u bosanskohercegovačko društvo, ali to ne znači da su se i asimilirali. Oni su sačuvali svoj identitet – govore svoj jezik, idu u svoje crkve, drži se tradicija svojih djedova. Nedavno sam bio u Prijedoru, gdje postoji jedno od najvećih kulturno-umjetničkih udruženja Ukrajinaca u BiH "Kozak". Imamo dobru saradnju s lokalnim vlastima, koje pomažu aktivnosti naših kulturno-umjetničkih društava. Svake godine uz pomoć lokalnih vlasti u selu Devetina, blizu Prnjavora, održava se značajna kulturno-umjetnička manifestacija. U tom mjestu bilo je jedno od prvih naselja Ukrajinaca u BiH. Ali ipak smatramo da stepen zaštite manjinskih prava danas u BiH nije na zadovoljavajućem nivou. Evropski sud za ljudska prava prije skoro tri godine naložio je BiH da izmijeni Ustav i Izborni zakon kako bi bilo omogućeno i pripadnicima nacionalnih manjina da budu izabrani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda bh. parlamenta. Smatram da bi bilo dobro što prije ovo riješiti.

On ističe da je za Ukrajinu interesantan projekat Vlade RS vezan za gradnju kraka gasovoda "Južni tok", kao i izgradnja distributivne gasne mreže, jer je Ukrajina jedan od najvećih proizvođača cijevi u Evropi

NN: Kakvi su odnosi Ukrajine i BiH i kako gledate na BiH u svjetlu trenutne političke situacije?

LEVČENKO: Politički dijalog između dvije zemlje razvije se konstruktivno. Naše dvije države uživaju visok nivo uzajamnog poštovanja i prijateljstva. Ali uvjeren sam da ima prostora i potencijala za poboljšanje saradnje, najprije na području ekonomije. Ekonomizacija spoljne politike to je prioritetni smjer i Ukrajine i BiH. Ove dvije zemlje nemaju otvorenih političkih pitanja i uvijek su dobro sarađivale u okvirima međunarodnih i regionalnih organizacija. U zadnje vrijeme redovno se susreću naši ministri inostranih poslova. Nažalost, danas se ne možemo pohvaliti odgovarajućim nivoom razvoja saradnje u ekonomskoj sferi. Naša bilateralna razmjena, iako je značajno porasla u zadnje dvije godine, još je na niskom nivou. O trenutnoj političkoj situaciji u BiH ne bih raspravljao, ipak, to je unutrašnja stvar BiH. Ali siguran sam da bh. polički lideri mogu naći odgovarajuća rješenja za sva otvorena pitanja.

NN: Ukrajina će uskoro otvoriti svoj počasni konzulat u Banjaluci. Koliko će to doprinijeti uspostavljanju tješnje saradnje?

LEVČENKO: Radi se o počasnom konzulatu Ukrajine u RS. Sada je završena procedura akreditacije počasnog konzula. Nadamo se da ćemo krajem septembra zvanično otvoriti ovu ustanovu u Banjaluci. Izabrali smo vrlo odgovornu i vrijednu osobu, poznatog preduzetnika u RS Mirka Cvetinovića, koji će predstavljati naše interese na području RS, prvenstveno na ekonomskom planu.

NN: Zbog čega ste se opredijelili da baš u Banjaluci otvorite počasni konzulat?

LEVČENKO: Naš počasni konzul u RS je preduzetni čovjek, stoga nam je cilj poboljšati ekonomsku saradnju. Osim toga, tu se koncentriše ukrajinska nacionalna manjina. Nadamo se da će otvaranje počasnog konzulata doprinijeti aktivizaciji kontakata između poslovnih ljudi iz Ukrajine i RS, a Ukrajinci će u BiH te RS biti još jedan most naše bilateralne saradnje.

NN: Prošle godine ustanovljeno je prijateljstvo između RS i Ternopiljske oblasti u Ukrajini. Koliko takva prijateljstva mogu uticati na produbljivanje saradnje?

LEVČENKO: Mislim da regionalna saradanja ima značajan potencijal – to je fleksibilniji i u neku ruku efikasniji oblik bilateralne saradnje. U martu ove godine u RS je boravila delegacija Ternopiljske oblasti, gdje su imali susrete sa političkim čelnicima RS i poslovnim ljudima. Nadam se da će ti razgovori uroditi nekim konkretnim projektima. Izbor Ternopiljske oblasti kao regije prijatelja RS nije bio slučajan, jer većina Ukrajinaca koji ovdje živi porijeklom su upravo iz te oblasti. Sada razmišljamo o uspostavi kontakata sa drugim regijama Ukrajine. Nedavno je interes za takvu vrstu saradnje sa RS iskazalo i rukovodstvo Luganske oblasti, koja je jedna od industrijski najrazvijenijih regija Ukrajine.

Otvaranje počasnog konzulata u Banjaluci će doprinijeti aktivizaciji kontakata između poslovnih ljudi iz Ukrajine i RS

NN: Na kojim poljima konkretno vidite mogućnosti za unapređenje saradnje?

LEVČENKO: Ukrajinska strana otvorena je za saradnju sa RS u svim sferama ekonomije. Interesantan za nas je i zamašni projekt vlade RS vezan za gradnju kraka gasovoda "Južni tok" kao i izgradnja distributivne gasne mreže, jer je Ukrajina, kao što znate, jedan od najvećih proizvođača cijevi u Evropi. Zanimljiva za nas je ekonomsko-investicijska saradnja u realizaciji projekata izgradnje termoelektrana i hidroelektrana. Ukrajinsko preduzeće "Turboatom", koje proizvodi turbine i drugu opremu za elektrane, spremno je ponuditi potencijalnim partnerima u RS svoje proizvode. Jedan smo od najvećih evropskih proizvođača poljoprivredne produkcije - žitarica, šećera i ulja. Stoga postoji interes i za zajedničku obradu i dalje plasiranje produkcije na treća tržišta - u državama CEFTA, EU, ali i za zajedničku proizvodnju. Vidim prostor i za razvoj saradnje u sferi turizma.

Izbori

NN: Šta očekujete od predstojećih izbora u Ukrajini kada je u pitanju put Vaše zemlje prema EU? Šta biste savjetovali BiH kada je taj put u pitanju?

LEVČENKO: Krajem oktobra u Ukrajini će biti održani redovni parlamentarni izbori. Očekujemo nastavak demokratskih procesa, nastavak reformi neophodnih za evropski put Ukrajine. Što se tiče našeg evropskog puta – tu nema promjena. Nastojimo da što prije parafiramo ugovor o asocijaciji, uključujući i stvaranje sve obuhvatne zone slobodne trgovine, nastavljamo vizni dijalog. Otvoreno kažemo našim partnerima da se napredovanje Ukrajine ne smije vezati za trenutne sporne političke događaje nego se moraju gledati njeni uspjesi u ispunjavanju evropskih kriterijiuma. Uvjereni smo da proces proširenja EU ne može stati na pola puta, a Ukrajina, kao u BiH, nema drugog načina nego da udvostruči napore za vlastitu temeljitu transformaciju

«Nezavisne novine», О.М.Левченко, Посол України в Хорватії

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux