• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Članak Veleposlanika Ukrajine Oleksandra Levčenka u novinama „Jutarni list“: "Krim. Operacija "Gostoprimstvo"" 31.08.2015.
31 kolovoz 2015 18:36

Rat nije uvijek samo pucnjava, oganj i smrt. Ponekad njegove epizode izgledaju sasvim bezazleno i ležerno, a posebice kad se radi o hibridnom ratu kakav Rusija vodi protiv Ukrajine, a u širem smislu i protiv cijelog zapadnog svijeta.

Recimo, nedavno je na Krimu boravila skupina parlamentaraca iz Francuske. Prošetali su sunčanim gradom, općili sa sretnim prolaznicima koji su njima prilazili i na francuskom pričali koliko su sretni. Progona Ukrajinaca i Tatara nisu zapazili jer Ukrajince i Tatare njima nisu ni pokazivali, nisu primijetili ni militarizacije Krima, mada upravo tog dana u Sevastopolju se pripremala parada Ruske ratne mornarice. Pogledali su sve što su za njih pripremili, na kraju su izjavili ono što se od njih očekivalo (da je „Krim ruska zemlja“) i zadovoljni se vratili kući. Dakle, odlično su se proveli.

Ali šalu na stranu. Taj ugodni izlet ustvari je grubo kršenje zakona i izrazito neprijateljski čin prema Ukrajini, ali i prema Europskoj uniji. Krim je dio ukrajinskog teritorija koji se trenutno nalazi pod ruskom okupacijom. I zato stranci smiju ući na njega samo po posebnom postupku uz specijalnu dozvolu ukrajinskih vlasti. Ulazak na Krim bez znanja Kijeva je povreda državne granice Ukrajine.

Osim pravne strane taj slučaj ima i političku, puno dalekosežniju dimenziju. Mogućnost da je posjet okupiranom Krimu bio samo nepromišljeni kapric desetorice naivnih parlamentaraca, govoreći diplomatskim jezikom, izaziva osnovanu sumnju. Naprotiv, vjerojatnost da je to bila dobro isplanirana ruska specijalna operacija iznosi svih 100%. Ta operacija ima barem dva golim okom vidljiva cilja.

Prvi je, svakako, rascijepiti jedinstvo Europske unije u pitanju napada Rusije na Ukrajinu. To jedinstvo za Putina je pravi trn u oku i kost u grlu, jer, htio to priznati ili ne, gospodarske sankcije EU-a su se pokazale kao učinkovito sredstvo kažnjavanja agresije.

Drugi je cilj upravo sam Krim, a točnije pomirenje sa činjenicom njegove aneksije. Kao što se zna, poslije osvajanja poluotoka u još desetak ukrajinskih županija na jugu i istoku zemlje počela su organizirana „događanja naroda“. Cilj je bio stvoriti na tim teritorijima separatističku pseudodržavu „Novorusiju“, a Rusiji osigurati kopneni izlazak prema anektiranom Krimu i samoproglašenom Pridnjestrovlju, dijelu Moldove koji je već više od 20 godina pod ruskom kontrolom. Međutim, zahvaljujući otporu Ukrajinaca plan je posvuda propao. Zato se prešlo na plan B s nešto manjim osvajačkim ambicijama. 

Još prije godinu dana Moskva je već počela slati poruke da je „Krim gotova stvar“, a pregovarati se može o drugim pitanjima.

Rusija se, očigledno, nada da Zapad koji cjelokupnu pozornost već više od godinu dana koncentrira na oružanom konfliktu na Donbasu postepeno navikava na „činjenično stanje“ i zaboravlja na Krim, i da će jednog dana, umorivši se od rata u Ukrajini, popustiti i pristati da poluotok ostane Rusiji samo da ona povuče svoju vojsku iz drugih dijelova naše zemlje. I tu, svakako, dobro dođe operacija „Gostoprimstvo“, ili kako se već zove.

Zato Ukrajina poziva svoje prijatelje i partnere na Zapadu da budu oprezni i ne nasjednu na lijepa nagovaranja. Jer Krim nikako nije „gotova stvar“, nego ključni problem konflikta. Dok poluotok ne bude vraćen Ukrajini svjetski politički i sigurnosni poredak, cjelokupni sustav međunarodnog prava ostat će ozbiljno narušen.

I na kraju jedna opaska odnosno slabih mjesta demokracije. S točke gledišta diktatora demokracija je sva jedno slabo mjesto, zato je stalno pokušavaju izigrati. Ali začudo na kraju uvijek pobjeđuje upravo demokracija.

 

Veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj Oleksandr Levčenko

,

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux