• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Hrvatske novine „Zadarski list“ 29. studenog 2015. godine objavile su članak Veleposlanika Ukrajine u RH Oleksandra Levčenka „Holodomor u Ukrajini 1932.-1933. godina. Pokušaj ubojstva nacije“
29 studeni 2015 16:41

Hrvatske novine „Zadarski list“ 29. studenog 2015. godine objavile su članak  Veleposlanika Ukrajine u RH Oleksandra Levčenka „Holodomor u Ukrajini 1932.-1933. godina. Pokušaj ubojstva nacije“

 

„Još najesen su nabavljači oduzeli seljacima sve žitarice. A već početkom 1932. u selu su ljudi izumirali obiteljima. Kod nas je prvi umro otac, poslije najmanji bratac. Na groblju je bila iskopana velika jama. Mrtvace je iz cijeloga sela dovozio Pavlo Pihalo. Za svakog pokojnika je dobivao plaću od 100 grama kruha. Kad je umrla mama on je položio njeno mrtvo tijelo na kola pa mi kaže: „Znaš, Marice, hajde sjedaj i ti, odvest ću vas obje na groblje i zakopati jer sve jedno ćeš umrijet, smrdjet ćeš u svojoj kući i nitko te neće sahraniti“.  

Ovo nije odlomak iz nekog romana strave. To je dokumentirana svjedodžba Marije Cibuljske koja je kao 10-godišnja djevojčica čudom preživjela Holodomor ili Pomor glađu u Ukrajini 1932-1933 godine.

Namjerno sam počeo članak tom uspomenom jer ljudska duša tako je ustrojena da se odaziva na patnje druge duše, dok gotovo nije u stanju shvatiti i prihvatiti smrt miliona. Takvo nešto doživljavamo više kao neku užasnu ali ipak statistiku.

A statistika ukrajinskog Holodomora je doista stravična.  Glad je odnijela živote sedam miliona ukrajinskih seljaka. Od gladi je umiralo 17 Ukrajinaca svakog minuta, više od tisuću svakog sata i 25 tisuća svaki dan.

Holodomor nazivaju najvećom mirnodopskom humanitarnom katastrofom u povijesti. Ali ta formulacija možda i nije sasvim korektna jer katastrofa ipak upućuje na neke elementarne nepogode, a Holodomor je bila namjerno provedena genocidna operacija Staljinove strahovlade. Pa i riječ „mirnodopska“ izaziva sumnje, jer ako nekom narodu usmrte sedam miliona to znači da se protiv tog naroda vodi rat, čak i ako topovi šute. Današnji politolozi bi ga mogli nazvati „hibridnim“.

1932.-1933. Kremlj je odredio seljacima toliko visoke norme davanja žitarica da oni nisu bili u stanju da ih ispune. Vlast je to proglasila kulačkom sabotažom i po selima su krenuli naoružani odredi koji su oduzimali sve zalihe žitarica i hrane. Uskoro je počelo masovno izumiranje ukrajinskih seljaka.

Da bi uskratio izgladnjelim seljacima i zadnju šansu režim je uz pomoć oružanih odreda sprječavao njima da potraže prividan spas u gradovima. Vlast je izolirala ne samo sela od gradova, nego i cijelu Ukrajinu od ostalih republika Sovjetskog Saveza. Kremlj i danas poriče ukrajinski Holodomor tvrdeći da je tih godina gladovao cijeli SSSR. Nestašica hrane jest bila i u susjednim Rusiji i Bjelorusiji, ali bez izumiranja stanovništva dok je Ukrajina doista postala jedan ogroman logor smrti.

Zašto upravo Ukrajina? Prvi razlog je klasnog karaktera. Ukrajinski seljak je činio snažan otpor nasilničkom ujedinjavanju svih privatnih gazdinstava u kolhoze što je za Staljina već bila kontrarevolucija. Međutim, postojao je i drugi razlog – nacionalni. Tijekom revolucije Ukrajinci su proglasili svoju neovisnu državu koja se borila s boljševicima od 1917. sve do 1920. godine. Boljševici su pobijedili, ali dobro znali: Ukrajina, druga po značaju zemlja SSSR-a, još uvijek je spremna za bunu. A to je ugrožavalo i samo postojanje komunističkog imperija (tu su bili u pravu, SSSR se urušio 1991. čim je Ukrajina proglasila neovisnosti).

Zato je vještački Holodomor bio ujedno i kažnjavanje Ukrajine za pokušaj odcjepljenja od Rusije i „preventivna mjera“ sa ciljem uništiti naciju, a njen ostatak pretvoriti u prestrašenu poslušnu masu. Glavni udarac je bio usmjeren upravo protiv seljaka kao prirodne osnove te nacije.

Da je to doista tako potvrđuju i ljudožderske izjave samih organizatora Holodomora. „Između seljaka i naše vlasti vodi se žestoka borba. To je borba do smrti. Ova godina postala je ispitivanjem naše snage i njihove izdržljivosti. Glad je dokazala njima tko je tu gazda. To je koštalo milijune života, ali će kolhozni sustav postojati uvijek. Mi smo dobili rat“, hvalisao se 1933. Mendel Hatajevič. „Mi smo uništili nacionalističku kontrarevoluciju tijekom prošle godine!“, klicao je u 1934. Pavel Postišev. 

Međutim, pobjednički poklici bili su ubrzo ušutkani. Sovjetski režim je uveo žestoku informacijsku blokadu da sakrije zločin. Bilo kako bilo, ali Zapad nije obratio pozornost na smrt miliona, a možda to nije ni htio, smatrajući da je puno komfornije izbjegavati konflikte s jednom opasnom diktaturom. U samom Sovjetskom Savezu svako spominjanje Holodomora je bilo zabranjeno sve do Gorbačovljeve „perestrojke“. Tako je genocid proveden u geografskom centru Europe ostao faktički neprimijećen i ispao iz povijesti ljudstva mada po svojoj dijaboličnosti nije bio ništa manji od židovskog Holokosta.

Da se ispravi ta ogromna nepravednost prema milijunima nevinih žrtava zauzela se tek nezavisna Ukrajina. Naš parlament je priznao Holodomor genocidom, a to su napravili i više od 20 država diljem svijeta. Ukrajina poziva da to učine i parlamenti ostalih zemalja. Smatramo međunarodno priznanje izuzetno važnim ne samo zbog poštovanja prema poginulim nego i zato što zločin koji je ostao bez osude može se ponoviti.  

Velikom pobjedom pravde je postalo otvaranje 7. studenog ove godine u Washingtonu Memorijala žrtvama Holodomora. U svom obraćanju tim povodom Predsjednik Ukrajine Petro Porošenko je rekao: „Kremlj opet kao i u vrijeme Holodomora nastoji zbrisati Ukrajinu s mape svijeta. Smrt opet dolazi s istoka“.

Nažalost, to je gorka istina koju svijet mora shvatiti izuzetno ozbiljno. Nažalost, staljinizam koji u Rusiji nikad nije doživio svoj pravi Nirnberg opet se povampirio. Novi kremaljski vođa se uzdigao sa starim idejama obnavljanja Ruskog imperija koji sebe ne može zamisliti bez Ukrajine. Sadašnji hibridni rat Moskve protiv naše zemlje je nastavak iste zločinačke politike koja je prije 80 godina prouzrokovala užas Holodomora.

28. studenog Ukrajinci obilježavaju Dan sjećanja na njegove žrtve. Molim hrvatske prijatelje da i oni spomenu u svojoj molitvi sedam miliona nevinih ukrajinskih duša.

 

Oleksandr Levčenko,

Veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj

 

 

,

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux