• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Jedan od vodećih listova Bosne i Hercegovine „Dnevni avaz“ 28. novembra 2015. godine, na Dan sjećanja na žrtve Holodomora u Ukrajini, objavio je intervju Ambasadora Ukrajine u BiH Oleksandra Levčenka
29 studeni 2015 16:59

Jedan od vodećih listova Bosne i Hercegovine „Dnevni avaz“ 28. novembra 2015. godine, na Dan sjećanja na žrtve Holodomora u Ukrajini, objavio je intervju Ambasadora Ukrajine u BiH Oleksandra Levčenka

Genocid glađu

1.Ukrajina je 28. novembra 2006. godine proglasila genocidom nad ukrajinskim narodom događaje iz 1932. i 1933. kada je od gladi umrlo sedam miliona ljudi. Je li ovaj tužni događaj, koji se obilježava 28. novembra, primjer ruske politike prema Ukrajini?

- Istrebljenje sedam miliona Ukrajinaca glađu 1932. i 1933. godine mi nazivamo holodomor. To je jedna od najstravičnijih tragedija u historiji, ne samo Ukrajine nego i cijelog čovječanstva. I po broju žrtava, i po mukotrpnosti njihovog umiranja, i po dijaboličkoj perfidnosti izvođenja.

Od gladi je umiralo 17 Ukrajinaca svake minute, više od 1.000 svakog sata i 25.000 svaki dan. Cilj je bio kazniti Ukrajinu i iz klasnih i iz nacionalnog razloga. Umjetni holodomor bio je kažnjavanje Ukrajine za pokušaj otcjepljenja od Rusije i ujedno “preventivna mjera” da se Ukrajinci više nikada ne pobune. U tom smislu nesporne su paralele s ratom koji Rusija danas vodi protiv naše zemlje. Uostalom, danas u Kremlju sjede direktni svjetonazorski nasljednici onih koji su prije 83 godine izgladnjivanjem izveli genocid nad Ukrajincima. Stoga 28. novembra Ukrajinci obilježavaju Dan sjećanja na žrtve holodomora. Pozivam čitaoce da ih spomenu u svojoj molitvi.

 

Ruska agresija

2.Na koji se način Ukrajina namjerava boriti kako bi vratila svoje teritorije?

 - Naš je stav apsolutno jasan. Rusija je izvršila agresiju protiv suverene države Ukrajine. Ne drži vodu pozivanje Moskve na volju naroda Krima i tzv. referendum, jer on je bio proveden pod uperenim puškama okupatora, a njegovi rezultati bezočno falsificirani u Moskvi. Za razliku od Krima, Rusija nije anektirala, nego “samo” okupirala dijelove ukrajinskog regiona Donbas. Moskva uporno poriče da je tamo prisutna njena regularna vojska, ali to nikoga ne može prevariti. Ukrajina se neće pomiriti s ruskom okupacijom i sigurno će vratiti sve otete teritorije. Kao prvo, mi već imamo veoma motiviranu vojsku koja se ne boji ruskog Golijata, ali ipak mi računamo na mirnu reintegraciju uz pomoć međunarodne zajednice. Sankcije polagano djeluju. Kremlj je već pristao na pregovore u Minsku, a na kraju će pristati na sve zahtjeve međunarodne zajednice.

 

3.Možete li komentirati pokušaje ruskog uplitanja u stanje u Crnoj Gori, Srbiji, pa i u BiH?

- S Rusijom i ruskim narodom povezuje nas duga historija u kojoj je bilo mnogo toga dobrog, ali i lošeg. Obični Rusi zaista su veoma dobri i iskreni ljudi široke duše. Ali, ruska država često nastoji poniziti i uništiti nacionalni identitet naroda ovisnih o njoj.

 

Ukrajina je tu najbolji primjer. Srbi i Crnogorci poznati su po svojoj ljubavi prema Rusiji, ali uvjeren sam kako bi, da su bili njeni susjedi i da su osjetili svu „nježnost“ ruskog medvjeda, ta ljubav brzo splasnula. Uostalom, Crnogorce je ta „nježnost“ stigla i bez susjedstva čim su poželjeli ući u NATO. Rusija, koja je zbog agresije protiv Ukrajine ušla u principijelni sukob sa EU, danas nastoji destabilizirati Evropu po svaku cijenu. Balkan je poznato slabo mjesto Evrope i Kremlj bi mogao zloupotrijebiti svoj utjecaj da tu ponovo raspiri vatru. Ja bih savjetovao da se bude na oprezu.

 

4.Građane BiH uznemirila je vijest o prestanku isporuke ruskog plina Ukrajini. Trebaju li građani BiH biti zabrinuti, uzimajući u obzir iskustvo iz 2009. godine, kada je BiH ostala bez plina, a građani bez mogućnosti zagrijavanja svojih domova?

- Tu ću biti kratak i jasan. Iako Ukrajina neće više kupovati za sebe preskupi ruski plin, ona će i dalje u potpunosti vršiti njegov tranzit u Evropu. Tu od Ukrajine ne možete očekivati nikakva iznenađenja, jer sebe osjećamo dijelom Evrope i ona je naš najbliži saveznik u borbi s ruskom agresijom. Ako, ne daj Bože, dođe do nekih problema, u tome zasigurno nećemo biti krivi mi.

 

Opstanak države

5.Ukrajina je opredijeljena za integracije u Evropsku uniju i u NATO, u kojoj se fazi trenutno nalazi realizacija ovih ciljeva?

- Integracije u Evropsku uniju i NATO strateški su vanjskopolitički ciljevi Ukrajine. Sada punom parom radimo po utvrđenom planu i u najtješnjoj saradnji s Briselom. Prije nekoliko dana Ukrajina je ispunila sve uvjete EU za viznu liberalizaciju. Naše strateško partnerstvo sa NATO-om sada je intenzivnije nego ikad, a razlozi za to potpuno su razumljivi. Agresija Rusije pokazala je da su euroatlantske integracije presudne za opstanak naše države.

 

Razgovarao: Erdin HALIMIĆ

 

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux