• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Intervju Veleposlanika Ukrajine u Republici Hrvatskoj Oleksandra Levčenka u novinama „Jutarnji list“ od 24. veljače 2016.
24 veljača 2016 17:02

Ambasador Ukrajine u RH na obljetnicu aneksije Krima za Jutarnji 'Rusija od istoka Ukrajine želi načiniti državu u državi'

 U veljači i ožujku obilježavaju se godišnjice reovolucije u Kijevu (Majdan), bijega predsjednika Viktora Janukoviča te aneksije Krima, ali i Minskog mirovnog sporazuma o primirju na istoku Ukrajine.

Da, to su sudbonosni događaji koji su promijenili život Ukrajine, ali i cijelog svijeta - kaže nam Oleksandr Levčenko, veleposlanik Ukrajine u Zagrebu. - Pobjeda Majdana postala je veliki trijumf ukrajinskog naroda koji je stao u obranu demokracije, državne nezavisnosti i svoga europskog izbora. Za Kremlj je pobjeda Majdana značila da se Ukrajina zauvijek otima s njegove orbite. Onda je i on krenuo va bank, odlučivši postići svoj cilj otvorenom agresijom. Slijede aneksija Krima i okupacija dijelova Donbasa, žestoke borbe i tisuće novih žrtava. Minsk dolazi godinu dana kasnije kada je Rusija pod pritiskom međunarodnih sankcija, napokon pristala na mirovne pregovore.

No, zbog eskalacije sukoba u Siriji i ruskog angažmana u antiterorističkoj koaliciji Ukrajina je pala u drugi plan.

Da, donekle ste u pravu. Situacija oko Sirije i izbjeglička kriza koja potresa Europu jesu, barem što se tiče medijskog interesa, Ukrajinu malo potisnule s naslovnica. Ali, zločin ostaje zločin, bez obzira na to koliko se o njemu govori. A govoriti je itekako potrebno jer Rusija zna ponoviti napad čim svijet zaboravi prijašnji. Sjećate li se ruskog rata protiv Gruzije 2008. godine? Bi li se dogodila sadašnja agresija ako se ne bi Moskvi oprostila ondašnja? No, ipak ne mislim da je EU rješavanje ruskog problema stavila na čekanje. U Moskvi bi željeli da se s vremenom svi naviknu i pomire s 'činjeničnim stanjem', ali se varaju. Jer, radi se o geopolitičkom razbojništvu u samom centru Europe, bezočnom kršenju svih međunarodnih normi i sporazuma, i to od jedne nuklearne supersile koja je, izmeću ostalog, prema međunarodnim obvezama prvi jamac teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.

Može li Ukrajina postati žrtva rata u Siriji, odnosno ruskog angažmana u međunarodnoj antiterorističkoj koaliciji, pogotovo zato što se tema Krima u razgovorima Vladimira Putina sa svjetskim čelnicima sve rjeđe ili nikako ne spominje?

Nema sumnje da je upadanjem u sirijski konflikt Moskva, između ostalog, htjela skrenuti pažnju s problema svoje agresije u Ukrajini, a uz to se nametnuti Zapadu kao saveznik te se iščupati iz međunarodne izolacije i gospodarskih sankcija. Drugo je nešto što Rusi u Siriji bombardiraju ne IS, nego opoziciju svoga štićenika Asada. Što se tiče teme Krima, već sam rekao da iako je potisnuta iz medija, nije nestala s međunarodne agende. Doduše, osobno smatram da je Krim najvažnije pitanje europske sigurnosne problematike. To je pitanje nepromjenjivosti granica. Ne smije se dopustiti iznimka jer se onda može svašta početi događati. Svi se onda mogu pozivati na krimsku iznimku. Sada se rasprava o deokupaciji Krima vraća na dnevni red. Naime, to će biti glavna rasprava u formatu 'Ženeva plus' koji je pokrenula ukrajinska strana. Krim će tako opet postati tema broj 1 za europsku sigurnosnu politiku.

Koliku ćete podršku Bruxellesa imati u tome jer se pozicija zemalja EU prema Rusiji i sankcijama uvedenima zbog Ukrajine dosta razlikuje? Sve se češće čuje da treba biti popustljiviji prema Moskvi, a iz Bruxellesa dolaze i primjedbe na ono što se događa u Kijevu.

Budimo otvoreni, ruski vođe, s obzirom na specifičnost bazne profesije, pregovore smatraju samo šansom za prevaru protivnika, a njegovu spremnost za kompromis doživljavaju kao slabost ili glupost. Zato su sankcije jedina stvar koja zaista djeluje na Kremlj te može osigurati uspješnost pregovora. Nema ništa čudno u tome što glavne napore po svim mogućim kanalima on usmjeruje na ukidanje sankcija. S tim ciljem aktivira u Europi sve svoje simpatizere, nastoji kupiti političare, biznismene i novinare, vodi snažnu propagandističku kampanju. Glavni trik u njoj je 'zaboravljanje' razloga sankcija, a to je vanjska agresija Rusije, i apostrofiranje financijskih gubitaka koje trpe obje strane. To djeluje na mnoge koji su poslovno povezani s Rusijom, ali ne i na ozbiljne političare. Što se tiče primjedbi Bruxellesa Kijevu, mi smo saveznici i partneri koji sve govore otvoreno. Mislim da se u ovoj izuzetno teškoj i opasnoj situaciji drugačije i ne može. I još jedna bitna nijansa: mi nismo samo europski đak, mi smo još i europski branitelj.

Kako god bilo, primirje na istoku Ukrajine uglavnom se poštuje te se javlja opasnost od mogućeg zamrzavanja sukoba, čime bi Donbas možda mogao postati druga Abhazija ili Pridnjestrovje.

Moskva bi željela zamrznuti sukob i stvoriti u Ukrajini novu Abhaziju. To je točno, ali prema Minskom sporazumu to neće biti moguće. Postoje rokovi u kojima treba ispuniti sporazum. Rusija želi zabetonirati problem, ali to im nećemo dopustiti.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nedavno je optužio Ukrajinu da se ne pridržava točaka Minskog sporazuma koje se tiču decentralizacije, promjene Ustava kojim bi se omogućilo da Donbas dobije veliku autonomiju te pravo na posebne veze s Rusijom.

 Ruski ministar u cijelom sporazumu vidi samo jednu točku, a ne i ostale koje su međusobno povezane. Zašto Lavrov ne vidi ključnu točku sporazuma kojom se traži povlačenje svih stranih postrojbi iz Donbasa, a imamo podatke prema kojima ne samo da se ruski 'dragovoljci' ne povlače, nego se još gomilaju, kao i vojna tehnika koja stiže iz Rusije. Znamo da Rusija želi od Donbasa stvoriti državu u državi, što je nama, naravno, potpuno neprihvatljivo. Donbas će dobiti određeno samoupravljanje, ali sigurno neće doći ni do federalizacije Ukrajine, ni do toga da taj teritorij bude ruski trojanski konj kojim će Moskva moći upravljati i destabilizirati Ukrajinu kad god se sjeti. Rusija želi da Donbas ima pravo veta na sve vanjskopolitičke odluke Kijeva, svoje sudstvo i carinu te pravo na zasebne ekonomske i političke integracije. To nije moguće. Ukrajina je unitarna, a Rusija federalna država, ali niti jedan subjekt Federacije u Rusiji nema ni pet posto prava koje oni traže za Donbas.

Nedavno je veleposlanik Ruske Federacije Anvar Azimov rekao kako bi rado s vama razgovarao o problemu Ukrajine, ali ne i Krima jer je to unutarnje pitanje Rusije i ne podliježe razgovoru sa stranim ambasadorom.

I ja bih rado s njim razgovarao, ali upravo o Krimu koji je ruska vojska okupirala prije dvije godine. Mogu, svakako, i o širokoj ruskoj duši, ali prvo neka vrate Krim. Tko je rekao da je taj dio ukrajinskog teritorija unutarnje pitanje Rusije? To je sama Rusija izmislila jer nema argumenata da opravda okupaciju poluotoka. Aneksija Krima urušila je međunarodno pravo i globalni sigurnosni sustav. Njihovo obnavljanje je moguće samo povratkom Krima zakonitom vlasniku - Ukrajini.

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux