• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Intervju Veleposlanika Ukrajine u Hrvatskoj Oleksandra Levčenka u novinama "Slobodna Dalmacija" od 8. kolovoza 2016.
08 kolovoz 2016 16:36

Veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko: "Rusi na Donbasu prekid vatre krše i po 70 puta dnevno"

 

-  Što se trenutačno događa na istoku Vaše zemlje?

Ruska agresija, rat, pogibija ljudi – to je ukratko opis stanja na istoku Ukrajine. Na Donbasu sada nije niti dobro, niti mirno. Obrnuto – situacija se u srpnju ove godine drastično zaoštrila. Rusi krše prekid vatre i po 70 puta dnevno, pri tome koriste i velike kalibre zabranjene Minskim mirnim dogovorenostima još u veljači 2015. U srpnju donbaski dio državne granice prešlo je s ruske strane 19 teretnih vlakova s naoružanjem i vojnom tehnikom te 9 automobilskih kolona, između tog 44 teretnih vozila sa streljivom, 34 auto-cisterne s gorivom, 77 jedinica druge automobilske tehnike. Ukupno u Donbas Rusija je uvela ogromne količine vojne tehnike, između ostalog 702 tenka što je više nego danas imaju Njemačka i Velika Britanija zajedno.

U rezultatu prekršaja prekida vatre samo u zadnja tri tjedna poginulo je 27 ukrajinskih vojnika, mnogo više njih je ranjeno. A svega od potpisivanja Minska život je izgubilo oko tisuće ukrajinskih branitelja. Takvo je to primirje na ruski način.

 -  Što je razlog intenziviranja napada u djelovina Donecke i Luganske oblasti?

A što je razlog cijele ruske avanture? To su sulude maštarije kremaljske vrhuške o obnavljanju Ruskog imperija u nekadašnjim granicama i o povratku na svjetsku scenu kao supersile. Ukrajina je ključna karika u tom planu jer bez Ukrajine Ruski imperij će ostati krnji ma koliko drugih zemalja osvojio. To se objašnjava samom suštinom ruskog imperijalnog mita koji veličanstvo i pravo vladanja Moskve gradi na tradicijama drevne istočnoslavenske države Kijevska Rusj, čiji je glavni dio kasnije je postao Ukrajinom. Bez Kijeva povijest Moskovskog carstva bi ispala za nekih 400-500 godina kraća. Razlog agresije, kao što vidimo, ima potpuno iracionalne temelje, ali njene krvave posljedice, nažalost, su sasvim realne.

Kad je već krenuo prema svom paranoičnom cilju Kremlj stalno mora kretati se ili barem micati se, jer zaustavljanje za njega bi značilo poraz. Za veliki rat nije spreman jer se ipak boji Zapada, ali zadirkivati ga i prkositi - to si još može priuštiti. Otud periodična zaoštravanja situacije i brojne oružane provokacije.

Pod pritiskom Zapada Putin je još u veljači 2015. godine pristao u Minsku na mirovne dogovorenosti koje u kompleksu predviđaju reintegraciju okupiranih dijelova Donbasa u Ukrajinu. Međutim, Rusija je od samog početka izigravala Minsk i nije ni kanila povući iz Donbasa svoju vojsku i tehniku što su bazni uvjeti dalje normalizacije. Minsk služi Kremlju za dobivanje na vremenu i odvraćanje pažnje od glavnog pitanja – a to je Krim, koji Rusija ne samo okupirala nego i službeno pripojila sebi čime je urušila svjetski i europski sigurnosni sustav. Krim je glavno „dostignuće“ Putina u očima ruskog plebsa, upravo ono čini od njega „velikog vođu“. Čim ratno žarište u Donbasu bude zagašeno Ukrajina i međunarodna zajednica odmah će se preusmjeriti na Krim, a gubitak poluotoka značio bi ujedno i kraj „vođe“ i njegovog režima. Zato Kremlj je zainteresiran da konflikt u Donbasu tinja u nedogled. Još je jedan cilj Rusije – gospodarsko, psihološko pa i ljudsko iscrpljivanje Ukrajine u nadi nekad ipak nametnuti njoj svoju kontrolu.         

 -   Koliko je ljudi poginulo od početka sukoba, a koliko ih je ozlijeđeno?

Tek od sredine travnja 2014. do 31. srpnja 2016. Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava je dokumentirao 31 690 žrtava, uključujući 9 553 ubijenih te 22 137 ozlijeđenih u zoni sukoba na Istoku Ukrajine. To su vojnički i civilni gubici s obiju strana, i to su samo dokumentirane žrtve. A pošto dokumentiranje na okupiranim područjima je veoma otežano realan broj poginulih može biti puno veći.

Prema ukrajinskim službenim podacima mi smo izgubili 2818 svojih vojnika. O ruskim gubicima teško je uopće govoriti jer Rusija ne priznaje sudjelovanja u ratu svoje regularne vojske, a znači da ne priznaje i gubitke (pogibija vojnika obiteljima službeno se objašnjava na sve moguće „neratne“ načine). Moskva ne poriče da u borbama učestvuju tisuće „dobrovoljaca“ iz Rusije, ali to kao da je njihova privatna stvar te ni oni ni njihova smrt rusku statistiku ne zanimaju.  

 -  Kako Vi vidite budućnost Ukrajine?

Kao prvo, Ukrajinu u budućnosti vidim teritorijalno cjelovitom, s oslobođenim Krimom i Donbasom. Naši vojnici ginu na fronti braneći ne samo domovinu nego i cijelu demokratsku Europu protiv koje Rusija isto vodi hibridni rat, zasad bez korištenja oružanih snaga. Ali pobijediti možemo samo uz odlučnu i solidarnu podršku cijele međunarodne zajednice. Smatram da Zapad treba pojačati gospodarske sankcije i politički pritisak na Rusiju. Kad ekonomski teret uzdržavanja anektiranog Krima i okupiranog Donbasa postane za nju nepodnošljiv vratit će otete teritorije sama i na mirni način.

Ukrajinu vidim gospodarski razvijenom, bogatom i prosperitetnom. Vidim je kao slobodnu demokratsku zemlju, uređenu prema europskim standardima, bez korupcije i drugih sovjetskih  rudimenata. To su bili ciljevi i zahtjevi Majdana koji je pokazao da je ukrajinsko civilno društvo spremno braniti demokraciju od pokušaja revanša totalitarnih snaga. Danas sam to društvo pomno kontrolira vlast i vlast to dobro zna.

I svakako Ukrajina bit će članicom Europske unije i NATO-a. Na Majdanu i u borbi protiv totalitarne Rusije naš narod je izabrao euroatlantsku budućnost i dao je za to ogromne žrtve. Mislim da smo dokazali gdje pripadamo i da smo to zaslužili.

,

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux