• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Intevju Veleposlanika Ukrajine u Hrvatskoj Oleksandra Levčenka novinama "Večernji list" povodom Dana Neovisnosti Ukrajine
24 kolovoz 2016 11:52

    Ukrajina 24. kolovoza slavi 25 godina neovisnosti od Sovjetskog saveza, no proslava će biti u znaku ne samo zemlje čiji dio je okupiran nego i novih prijetnji iz Moskve.

 - Putin tvrdi da su Rusi spriječili teroristički napad Ukrajine na Krim.

- Ukrajinska vlada to je odmah demantirala. Takav pokušaj je nemoguć, bilo bi to glupo i protivno našoj politici prema Krimu. Ona je jasna: kako je ruski vojnik bez ispaljenog metka tamo ušao, tako će i izaći. Za Krim se ne planiraju nikakve borbe. Postoje posebne međunarodne sankcije vezane za Krim, ekonomski pritisak koji ide na službenu Moskvu, politički pritisak. Faktično, to je nepriznavanje Krima kao dijela Ruske Federacije, to je i odluka Opće skupštine Ujedinjenih naroda, izjave čelnih političara Europe i izvan Europe. Prema međunarodnom pravu Krim pripada Ukrajina.

- Dakle, Ukrajina ne razmišlja o vojnim rješenjima kako bi vratila Krim.

- Vojno rješenje nikad nije uzimano u obzir, nego samo diplomacija, politika, međunarodno pravo. To je naša službena politika, to uvijek govori naš predsjednik koji je i zapovjednik oružanih snaga. Ova provokacija ide na ruku samo Rusiji, Rusija je nju i pripremila. Podsjeća to na 1940. kad je Sovjetski savez optužio Finsku da ga je napala pa je to iskoristio kao povod za veliki rat protiv Finske. Drugog objašnjenja mi ne vidimo. Osim toga, uspjeh pregovora je u interesu Ukrajine. Je li to interes Rusije? Ne, Rusija ne želi rješavati pitanje Donbasa, ne želi riješiti to mirnom reintegracijom. Ovako, svaki dan su neke provokacije, svaki dan se ubijaju vojnici. Od sporazuma u Minsku u veljači 2015. Ukrajina je izgubila tisuću vojnika. U Donbasu je raspoređeno više od 700 neprijateljskih tenkova, to je više nego što ima zajedno Velika Britanija i Njemačka.

- Čiji su to tenkovi?

- To su ruski tenkovi. Odakle u Donbasu više od 1300 oklopnih vozila, te 700 artiljerijskih sustava, 300 najmodernijih raketnih sustava? Koji je cilj svog tog oružja? Sigurno nije donijeti mir. U Doneckoj regiji je prvi ruski armijski korpus, u Luhansku drugi, tu su ruski generali, ruski vojnici, a uz njih tu su takozvani „dobrovoljci“ opet iz Rusije pa i lokalni kolaboranti. Sve zajedno 7 tisuća ruskih profesionalnih vojnika i 35 tisuća bojovnika iz Rusije i Donbasa.

- Dakle, Vi mislite da Putinu uopće nije u interesu pregovarati o mirnom povratku Donbasa Ukrajini?

-Vidimo to na Krimu, po izmišljenim provokacijama da Rusiji nisu cilj pregovori.

- Pregovori u tzv. normandijskom formatu padaju u vodu? Putin je rekao da to sad, nakon krimskog incidenta, ne dolazi u obzir.

- To je velika opasnost, znači da se priprema za nešto drugo. Prije dvije godine, točno na Dan neovisnosti Ukrajine 24. kolovoza, oni su udarili, četiri su brigade ušle na teritorij Ukrajine kopnom. Kolovoz je još Sovjetski savez koristio za napade. Počeli su graditi Berlinski zid u kolovozu 1961., napad na Čehoslovačku bio je u kolovozu 1968. u kolovozu 2008. je napadnuta Gruzija, a sad zaoštravanje na Krimu u kolovozu. Zašto? Zato što su svjetski političari sad ili na odmoru ili u predizbornoj kampanji.

- Bilo je spekulacija da Putin priprema neki napad na Ukrajinu, da kani ostvariti stari plan i povezati kopnom Krim s Rusijom preko Mariuopolja?

- Na sjever Krima dovukao je ogromnu količinu vojske, 24 tisuće vojnika, a na cijelom Krimu ih je 40 tisuća. Tako Rusija demonstrira spremnost za napad, a ne za obranu. U Donbas još dovlači oružje, svaki dan dolaze kolone vojne tehnike. Nešto se priprema. Velika je opasnost da se konflikt proširi i zato je ukrajinski predsjednik i vrhovni zapovjednik vojske Petro Porošenko zapovjedio podizanje spremnosti. Izmišljeni incidenti, niske provokacije govore da službena Moskva ne igra čistu igru i ne želi da se mirno riješi pitanje Donbasa. Jer poslije Donbasa slijedi mirna reintegracija Krima. Sve zajedno, Putin koristi politiku zaoštravanja kako bi izbjegao da pregovori dođu na pitanje Krima. No, koristi to i za unutarnjopolitičke svrhe, jer izbori za parlament su 18. rujna. To je stari trik kada izmišljotine o „vanjskoj opasnosti“ služe ujedinjavanju elektorata oko vođe, a i odvraćanju pozornosti naroda od stvarnih unutarnjih problema. 

- Nova britanska premijerka Theresa May kao ministrica nije dopustila javnu istragu smrti Aleksandra Litvinenka, objasnivši da su na tu odluku utjecali međunarodni faktori, što pokazuje da bi mogla imati previše razumijevanja za Putina. U Americi u Bijelu kuću želi Donald Trump, koji o Putinu govori sve najljepše. Bojite li se da će prevladati svjetski državnici koji ne vide da je aktualna ruska politika dovela do rata u Ukrajini, da je prijetnja miru u Europi?

- Velika Britanija i Sjedinjene države imaju ugovorene obaveze prema Ukrajini, prema memorandumu iz 1994. te su zemlje jamci teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. S Londonom i Washingtonom razgovaramo o tome da se spriječi eskalacija sukoba. Kad završi ovo predizborno vrijeme u SAD-u, nadamo se da će suradnja biti i dalje kao i dosad.

- Donald Trump je upravo razriješio šefa svoje kampanje Paula Manaforta jer ga sumnjiče da je pokupio milijune na crno od bivšeg ukrajinskog predsjednika Janukoviča. Kao da se korupcija iz Kijeva širi svijetom.

- To govori i o tome zašto se u Ukrajini dogodila Revolucija dostojanstva, zašto su se ljudi okupili na Majdanu. Podigli su se i zato što Janukovič nije potpisao sporazum se EU, ali i zbog korupcije. U društvu je bila ogromna razina korupcije koja nije prihvatljiva za jednu europsku zemlju, koja je kočila razvoj ekonomije i društva. Ljudi su na Majdanu izgubili život kako bi spriječili ovakve crne blagajne. Nadam se da Ukrajina sad pokazuje drugačije lice, jer je jasno da je korupcija uz vanjskog neprijatelja najopasniji neprijatelj Ukrajine.

- Ukrajinski antikorupcijski ured upravo optužuje tužiteljstvo za maltretiranje.

- Antikorupcijski ured i tužiteljstvo imaju između sebe neka neriješena pitanja, ali i sami su svjesni da služe istoj stvari tako da su hitno poduzeli korake za uspostavljanje normalne suradnje. A o tome se pobrinulo i rukovodstvo države.

- Objava elektronskih imovinskih kartica dužnosnika u Ukrajini nije provedena kako valja, sumnja se da je to učinjeno namjerno.

- To je naša obaveza prema Europi. Nije sabotirano, ali nije ušlo u predviđeni termin, reagirali su i premijer i predsjednik parlamenta da se riješe tehnički problemi. To je politička volja aktualne vlasti. Deklariranje mora biti uvedeno, bez toga se ne možemo integrirati u Europu. Mislim da će to biti riješeno do sredine rujna.

- Kako biste ocijenili stupanj slobode medija u Ukrajini? Naime, novinarima se svašta događa, ima i ubojstava.

- Ovaj posljednji slučaj ubojstva novinara Pavla Šeremeta podsjeća na ubojstvo Ive Pukanića. To je drsko ubojstvo i istraga je vrlo intenzivna i opsežna, uključeni su i strani eksperti. Primijetit ću da je poginuli Pavlo Šeremet donedavno radio u Rusiji pa se preselio u Ukrajinu, tako da se istražuje i mogući „ruski trag“.  

Ali sve u svemu sloboda riječi u Ukrajini svakako postoji, novinari ne zavise od vlasti i ne boje se nju kritizirati.  Pokazuju to i rejtinzi Ukrajine na ljestvici slobode medija. Predsjednik Janukovič je nastojao nametnuti njima svoju kontrolu, ali tome je stala na kraj Revolucija dostojanstva.

 - Ukrajina je jako gospodarski pala nakon početka rata, no pad je zaustavljen.

- Aneksija Krima, koji je veći od Makedonije, okupacija Donbasa, to je jako utjecalo na razvoj gospodarstva, prekinute su veze između gospodarskih subjekata. Putin je kad je krenuo u aneksiju Krima i okupaciju Donbasa sigurno računao na gospodarski slom Ukrajine. 2014. godina je bila teška, u toku rata nitko ne raste, no ekonomija se konsoldirala i na kraju 2015., zabilježen je rast, mali, ali važan. Kad bi se Donbas brzo reintegrirao prema sporazumu iz Minska, te bi brojke bile veće. Ukrajina brine i o 1,7 milijuna prognanih ljudi s Krima i iz Donbasa, to ogroman broj izbjeglica koji padaju na teret države.    

 - Što Vam se najviše sviđa u Zagrebu i u Hrvatskoj? Imate li neka omiljena mjesta za izlazak? 

- Zagreb je grad po mjeri čovjeka, pruža puno veći komfor od grada s 3 milijuna ljudi. Hrvati su po mentalitetu, narodnoj nošnji i glazbi vrlo bliski Ukrajincima. Najbliža nama bila bi sjeverozapadna Hrvatska,  a po mentalitetu Slavonija. A kako smo čvrsti ikavci, po tome najbliža bi nam bila  Dalmacija. Inače – mi u Ukrajini imamo i Brod, i Vinkovce i Šibenik, kao i  Mandre  na Pagu – što znači putovanje. Imate i otočić Ščedro, - što znači od svega srca.  Kad su Slaveni došli na obale Jadrana, donijeli u i svoje nazive.  Jedan od njih je i Kijevo, što je najstariji slavenski grad. Kijevo postoji u svim slavenskim zemljama kao spomen na zajedničko porijeklo. Ja volim dalmatinske klape, ali i slavonske tambure i pjesmu, koja je malo veselija. Život vas ponekad malo rastuži i onda optimizam koji je prisutan  u slavonskim pjesmama ljudski mi je izuzetno blizak. Možda sam u nekom prethodnom životu bio Slavonac.

- Kako komentirate uspjeh hrvatskih sportaša na Olimpijskim igrama? 

- Iskreno čestitam svim Hrvatima na fantastičnom, fenomenalnom uspjehu! Pretpostavljam da je to dosad najbolja Olimpijada za Hrvatsku. Zauzela je 17. mjesto što je i inače veoma visoko. Ali Hrvatska fizički ne može se takmičiti po broju medalja, recimo, s Amerikom ili Kinom. Smatram da ako bi se u obzir uzimao i neki koeficijent potencijala Hrvatska bi na ljestvici bila među prvacima.

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux