• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
U Zagrebu održan je diplomatski prijem povodom 25. godišnjice neovisnosti Ukrajine
20 listopad 2016 17:30

19. listopada 2016. u Zagrebu održan je diplomatski prijem povodom 25. godišnjice neovisnosti Ukrajine. Čestitati Ukrajincima su došli brojni hrvatski gosti, uključujući  pomoćnika Predsjednika Hrvatskog sabora Željka Rajnera, specijalnu izaslanicu Predsjednika Hrvatskog Sabora Ines Strenju Linić, gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, savjetnike Predsjednice RH  Matu Granića i Daria Mihelina, bivšeg Predsjednika RH, Predsjednika društva ukrajinsko-hrvatskog prijateljstva Stjepana Mesića,   rukovodstvo Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH i Ministarstva obrane RH, Veleposlanike zemalja akreditiranih u RH, lidere  i aktiviste ukrajinske i rusinske zajednice RH.

Veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj Oleksandr Levčenko je održao govor (tekst u privitku).

Svečanu atmosferu  je stvorio nastup nositelja zvanja narodne umjetnice Ukrajine,  solistkinje HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci i prekrasna muzika violinista Oresta Šurgota. Bile su predstavljene  slike ukrajinskih umjetnica Darije Lisenko i Olene Sokolovske.  

 

Govor Veleposlanika Ukrajine u Hrvatskoj Oleksandra Levčenka povodom 25. godišnjice neovisnosti Ukrajine

Dragi prijatelji, hvala svima vama što ste došli na proslavu 25 godišnjice neovisnosti Ukrajine. Četvrt stoljeća u povijesnoj perspektivi možda i nije toliko mnogo, ali je taman dosta da se ustvrdi: država je zaživjela, država će živjeti.

Znate, da upravo to jako smeta našoj bivšoj metropoli koja teško boluje od imperijalnog sindroma iz doba srednjeg vijeka. Zato 25. godišnjicu svoje neovisnosti ukrajinski narod mora slaviti u ratu za istu nezavisnost, za svoju slobodu, za sam svoj opstanak. Rat traje već više od dvije godine i te godine su promijenili Ukrajinu, a i cijeli svijet.

Bez obzira na sve ratne nevolje, tragedije i užasne žrtve danas ipak imam razloga zvučati optimistički. U bitki s najvećom zemljom svijeta koja ima ne baš najbolju, ali ogromnu i do zuba naoružanu armiju mi nismo klonuli, nego smo izdržali i opstali. Putinov blitzkrieg je propao, a osvajačka armija je zaglavila u doneckoj stepi. Danas smo već izgradili borbenu vojsku koja je sposobna zadržati neprijatelja, a uz podršku međunarodne zajednice i njenih sankcija imamo sve izglede pobijediti na mirni način.

Tijekom dviju godina promijenilo se i shvaćanje suštine ovog rata u svijetu. U ožujku 2013. cijela demokratska zajednica je stala uz nas i osudila notorno kršenje međunarodnog prava od strane Rusije. Ali ipak to je bio više objektivni pogled sa strane. Ruska agresija više se doimala kao još jedan lokalni konflikt na postsovjetskom terenu. Danas je postalo jasno da se radi o „hibridnom“ ratu novog ruskog imperija protiv cijelog demokratskog svijeta, protiv Europske unije i Amerike. S tog novog gledišta Ukrajina nije neka daleka žrtva u postsovjetskim obračunima, nego članica europske zajednice koja na prvoj liniji bojišnice s oružjem u rukama brani europske vrijednosti i demokraciju.

Podsjetit ću da je pravi razlog ruske agresije bila je pobjeda Majdana koja je značila da Ukrajina nepovratno kreće put Europe. Zato braneći svoju teritorijalnu cjelovitost mi istovremeno branimo i svoj europski izbor. Ukrajinci su jedini u povijesti Europske unije koji ginu u borbi za njene ideale. Po tome smo u vrijeme širenja euroskepse možda najodaniji Europljani.

Unikatnost današnje Ukrajine je u tome što vodeći obrambeni rat u isto vrijeme uspješno ostvarujemo i sveobuhvatne eurointegracijske reforme. Do kraja godine očekujemo ukidanje viznog režima od strane EU-a. To će biti ne samo logična i zaslužena odluka nego i izuzetno snažna demonstracija solidarnosti.

Upravo solidarnosti, bez koje bismo prošli puno teže, želim danas i ovdje, u Hrvatskoj, pokloniti posebnu pažnju. Mi znamo da Ukrajinci i Hrvati imaju izuzetno slične povijesne sudbine i da danas naš narod ustvari proživljava ono što je hrvatski prošao prije dvadeset i nešto godina. Zato možda i nema drugog naroda koji bi nas bolje razumio nego Hrvati. Zato upravo Hrvatska pruža nam u ova teška vremena iskrenu i svesrdnu pomoć.

Kao članica EU-a i NATO-a ona aktivno sudjeluje u donošenju svih njihovih odluka, usmjerenih na zaštitu  suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, uključujući i sankcije protiv okupatora. Zahvaljujem na tome svim kolegama diplomatima, predstavnicima Hrvatskog sabora i drugih državnih tijela, kao i cijelom državnom vrhu Republike Hrvatske.

Posebnu zahvalnost upućujem velikom prijatelju Ukrajine i ukrajinskog naroda novom Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske gospodinu Andreju Plenkoviću. Sve do prije neki dan on je obnašao dužnosti predsjednika izaslanstva Europskog parlamenta u Ukrajini i Predsjednika parlamentarne skupine za suradnju između EU i Ukrajine. Na toj dužnosti on je dao sve od sebe i nevjerojatno mnogo je učinio da bi osigurao pomoć Europe našoj zemlji u europskim integracijama, ali i u njenoj borbi s agresorom. To sve ne bi postigao da nije u svoj rad uložio ne samo svoje bogato znanje i iskustvo nego i svoje veliko hrvatsko srce. Za izuzetni doprinos Predsjednik Ukrajine Petro Porošenko je odlikovao Andreja Plenkovića ordenom „Za   zasluge“. Koristim ovu priliku da mu još jednom iskreno zahvalim i zaželim puno uspjeha na novoj visokoj državnoj dužnosti!

Želim spomenuti i još jednog Hrvata velikog srca nogometaša Ivicu Pirića koji je mnogo godina igrao za ukrajinske klubove, zavolio našu zemlju, a kad je u nju došao rat, pokrenuo humanitarnu akciju bez presedana. Zahvaljujući njegovom dobročinstvu prošle i ove godine na hrvatskom Jadranu su se odmorili i rehabilitirali 150 ukrajinskih branitelja i nekoliko stotina djece iz obitelji stradalih vojnika kao i iz obitelji izbjeglica. Ove godine Ivica Pirić je imenovan Počasnim konzulom Ukrajine u Hrvatskoj, a osim toga, kao i gospodin Plenković,  postao je za Ukrajince pravi heroj koji utjelovljuje velikodušnost i plemenitost hrvatskog naroda.

Svesrdno pomaže zbrinjavati djecu koja su doživjela užase rata i Počasni konzul Ukrajine u Hrvatskoj Nikola Turčić. O njegovom trošku na sunčanom Krku ovog se ljeta odmorilo više od stotinu mladih Ukrajinaca.

Humanitarna akcija prijema ukrajinske djece na Jadranu je već postala posebna dirljiva priča u povijesti ukrajinsko-hrvatskog prijateljstva. U nju su uključeni stotine ljudi u Hrvatskoj i Ukrajini, brojni primorski gradovi i praktički sve županije Hrvatske koje se brinu o djeci iz pobratimljenih županija Ukrajine.

I svakako veliku ulogu tu igra i glavni grad Zagreb čijem gradonačelniku Milanu Bandiću, koji je uveličao naše slavlje svojom nazočnošću, obraćam s riječima iskrene zahvalnosti.   

Ukupno je prošle i ove godine na Jadranu boravilo više od 1300 ukrajinske djece. Srdačno se zahvaljujem svima tko je sudjelovao u toj plemenitoj akciji!  

  Još jedan izuzetno važan humanitarni projekt koji već drugu godinu ostvarujemo u suradnji s hrvatskim prijateljima je preuzimanje hrvatskog iskustva sprječavanja posttraumatskog sindroma kod veterana. Stažiranje u Hrvatskoj prošli su već više od 50 ukrajinskih psihologa i psihijatara, a od rujna hrvatski stručnjaci počeli su slična predavanja i u Ukrajini. Uvjeren sam da taj projekt će spasiti mnogo mladih života.

I svakako mi aktivno proučavamo i preuzimamo hrvatsko ratno i poratno iskustvo u mnogim drugim sferama. Spomenut ću samo zbrinjavanje izbjeglica, mirnu reintegraciju okupiranih teritorija, organizaciju lokalnih izbora u uvjetima rata, dokumentiranje vojnih zločina, amnestiju kolaborantskih bojovnika, socijalnu adaptaciju veterana i razminiranje.

Dragi prijatelji! Mogao bih još dugo pričati o hrvatskoj pomoći Ukrajini, nazivati imena stotina ljudi, mnogi od kojih su sada zajedno s nama u ovoj dvorani. Srdačno zahvaljujem svima vama. Srdačno zahvaljujem cijeloj Hrvatskoj.

Slava Ukrajini! Slava Hrvatskoj!

Будьмо! Živjeli! 

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux