• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Intervju Predsjednika Vlade Ukrajine Volodymyra Groysmana hrvatskim novinama „Jutarnji list“, 12. lipnja 2017. godine
12 lipanj 2017 11:17

 

SANKCIJE SU JEDINE KOJE MOGU RUSIJU PRISILITI DA SE DRŽI NORMI CIVILIZACIJE

 

Razgovarao Vlado Vurušić

 - Hrvatska i Ukrajina imaju u zadnje vrijeme vrlo intenzivnu suradnju, kako to objašnjavate?

- Ukrajina i Hrvatska gotovo istovremeno obnovili su državnost - 1991. godine, i odmah su napravili povijesni korak jedna prema drugoj: uzajamno priznali neovisnost. Za Hrvatsku to je bilo važno, pošto u to vrijeme Ukrajina je već bila članica UN-a. I sada, poslije napada Rusije na naš teritorij, Hrvatska odlučno podržava nas u UN, EU i u drugim međunarodnim organizacijama. To je naš vjerni politički saveznik.

Važno je i to da Predsjednik Vlade RH je Andrej Plenković, bivši Supredsjednik Parlamentarnog odbora za pridruživanje Ukrajine Europskoj Uniji Izaslanstva Europskog parlamenta. On je više puta posjetio našu zemlju, detaljno zna situaciju, uključujući i kontekst ruske agresije, i odlično razumije na čijoj je strani pravda. Nije slučajno da je upravo Ukrajina nakon BiH postala druga zemlja koju je novi hrvatski Predsjednik Vlade posjetio sa službenim posjetom. Prošlo je šest mjeseci, i ja dolazim u Hrvatsku s povratnim posjetom. Moram reći da je ovo prvi takav sastanak na razini Predsjednika Vlada u Zagrebu. Polažemo velike nade u ovaj posjet.

   - Ukrajina ima ambicije postati članicom EU-a i NATO saveza, što mislite koliko vam Hrvtska kao mala i nova članica u tome može pomoći?

- Hrvatska može nam puno pomoći svojim iskustvom. Prilikom ulaska u EU Hrvatska je morala zadovoljiti puno strože kriterije i zahtjeve Bruxellesa od svojih prethodnika. Ne mislim da će Europska Unija biti više popustljiva prema Ukrajini, radije suprotno. Dakle, u tom pogledu upravo Hrvatska nam može pomoći više nego bilo tko drugi.

Naravno da Ukrajina i sama uporno radi na ispunjavanju europskih domaćih zadataka. Mi provodimo reforme praktički u svim sferama života, prilagođavamo zakonodavstvo standardima EU-a, pokrenuli smo pravu borbu protiv korupcije, i to daje rezultate.

U svibnju se uspješno završio proces ratifikacije Sporazuma o pridruživanju EU – Ukrajina, a 11. lipnja stupa na snagu bezvizni režim EU za naše građane. Na ovom putu Hrvatska nam je dosljedno pomagala. Želim zahvaliti na tome narodu vaše države i osobno premijeru Andreju Plenkoviću.

 - Koliko Vam je važno iskustvo Hrvatske kao zemlje koja je također iskusila rat i pokušaj secesije?

- Da, Ukrajina i Hrvatska su slične i u tome. I vi, i mi morali smo štititi neovisnost i cjelovitost svog teritorija od vojne agresije bivše metropole. Pri tome scenariji obadvije agresije iznenađujuće su slični, kao da su pisani u istom uredu. Već prije četvrt stoljeća protiv Hrvatske aktivno su se koristili elementi onoga što danas zovemo „hibridni rat”. Riječ je o stvaranju na teritoriju tuđe države marionetskih pseudodržavica, totalnoj dezinformaciji i poricanju očigledne intervencije. Jedina je razlika u tome da je u Hrvatsku rat došao prije 23 godine, a u Ukrajinu sada. I upravo sada mi prolazimo ta ispitivanja kroz koja ste vi prošli u 90-m godinama prošlog stoljeća. Stoga i ovo hrvatsko iskustvo za nas je apsolutno dragocjeno. Zahvaljujući njemu, siguran sam, mi ćemo moći spasiti tisuće života i olakšati patnje stotinama tisuća unesrećenih. Upravo temeljeći se na hrvatskim iskustvima sada razrađujemo sustav pomoći veteranima i stvaranja registra raseljenih osoba, kojih imamo preko milijun i pol.

A što je glavno, u studenom prošle godine tijekom posjeta Kijivu Andrej Plenković je predložio stvoriti bilateralnu Radnu skupinu, čiji će glavni cilj biti prijenos Ukrajini hrvatskog iskustva mirne reintegracije okupiranih područja. U svibnju se u Zagrebu već održao prvi sastanak ove skupine. Od sada proučavanje različitih aspekata vašeg iskustva dobilo je stalni i sustavni karakter.

 - Kakva je trenutna situacija na istoku Ukrajine?  Pobunjenici i Moskva optužuju Ukrajinu da narušava primirje jer ne ispunjava svoj dio obaveza Minskog sporazuma? Što mislite o tim prigovorima?

- Budimo iskreni. Narativ o „pobunjenicima”, o „lokalnim stanovnicima Donbasa koji su se pobunili” bio je stvoren u Moskvi radi prikrivanja uloge Rusije kao strane konflikta. Ilegalne oružane formacije koje djeluju u Donbasu značajnim djelom su formirane od kadrovskog vojnog osoblja Ruske Federacije i ruskih plaćenika. Rusija je strana konflikta. Ona je isprovocirala i raspiruje neprijateljstvo, dok Ukrajinska vojska štiti svoju vlastitu zemlju.

Ukrajina čvrsto zahtjeva od Rusije odmah ispuniti početne sigurnosne odredbe dogovorenosti u Minsku, a to su potpuni i sveobuhvatni prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja, neometano praćenje i verifikacija od strane Specijalne promatračke misije OESS-a. Jedino povratak mira u regiju će otvoriti put za provedbu političkog bloka Minskih dogovorenosti.

Ukrajina jednostrano prekida vatru. Tako je bilo 1. lipnja – na Međunarodni Dan zaštite djece. Ali tuđa djeca ne zaustavlja ruske agresore. Oni i dalje pucaju. Situacija je bila i ostaje napeta. Neprijatelj krši režim prekida vatre 50-60 puta dnevno, ljudi ginu svakog dana – vojna lica i civili. Ukupni ljudski gubici su već premašili 10 tisuća osoba.

Cinične optužbe od strane Moskve na adresu ukrajinskih oružanih snaga su informacijski dio hibridnog rata, koji ona vodi u cijelom svijetu. Naglašavam: Doneck je naša ukrajinska zemlja, a Rusi su tamo - okupatori. Mi ne vidimo mogućnosti oružanog oslobađanja ovog teritorija bez ogromnih žrtava između našeg stanovništva. Stoga Kijiv je realno zainteresiran u stvarnom primirju i potpunoj provedbi Minskih dogovorenosti, jer će oni dozvoliti obnoviti suverenitet mirnim putem. Rusija pak, obrnuto, želi sačuvati vruću fazu konflikta što duže jer to je alat za destabilizaciju Ukrajine. Oni razumiju da poslije oslobađanja Donbasa odmah će se postaviti pitanje povratka nezakonito okupiranog Krima.

- Do koje granice je Ukrajina sprema ići u davanju posebnog statusa Donbasu i Lugansku? Jeste li spremni na federalizaciju?

- U stvari, upravo Ukrajina traži od Zapada povećati pritisak na Rusiju da bi ona ispunila dogovorenosti iz Minska i povukla se iz Donbasa. Moskva u svom stilu preokreće sve s nogu na glavu. Rusija već davno je trebala povući iz Donbasa svoju vojsku i vojnu tehniku. To je logični i očiti preduvjet za provedbu svih dogovorenosti. Recite kako je moguće provesti po ukrajinskim zakonima poštene lokalne izbore na teritorijima koji su okupirani neprijateljskom vojskom? Apsurd! Postoji jasan redoslijed realizacije Minskih dogovorenosti, gdje sigurnosni blok mora biti ispunjen prvi. Ukrajina inzistira na pridržavanju ovog usuglašenog stava. 

A o federalizaciji Ukrajine, kao i o širokoj autonomiji Donecka i Luganska, u dogovorenostima iz Minska uopće se ne govori. Govori se o dodatnim mogućnostima lokalne samouprave. Moskovski propagandisti i tu predstavljaju željeno kao stvarnost.

Mi smo pak stvarno spremni ponuditi posebnim regijama Donecke i Luganske oblasti sve što se navodi u tekstu Minskih dogovorenosti. Odgovarajući zakonodavni rad, uključujući ustavne promjene, obavljen je još 2014.-2015. godina. Ali Rusija nije zainteresirana za povratak mira i sigurnosti u Donbasu, za uspostavljanje demokracije u regiji i obnovu infrastrukture.

- Na koji način Ukrajina namjerava vratiti područja koje trenutno nisu pod njenom kontrolom?

 - Povratak posebnih regija Donbasa predviđen je dogovorenostima iz Minska. Dakle, međunarodna zajednica bi trebala povećati pritisak na Moskvu, prisiliti ju preći od profanacije i sabotaže ka jasnom ispunjavanju obveza. Zahvalni smo našim inozemnim partnerima, između njih i Hrvatskoj, na solidarnim naporima u političkom i gospodarskom pritisku na agresora. Sankcije su djelotvoran instrument. I uporni pokušaji Moskve postići njihovo ukidanje samo potvrđuju to. Poslije Donbasa, naravno, sva pažnja će biti usmjerena na povratak Krima.

 Ovdje Kremlj će se odupirati posebno žestoko, ali međunarodne sankcije postupno će učiniti svoje. Krim treba postati za Rusiju preskup luksuz. Jednog dana režim u Kremlju mora se suočiti s izborom: povratak poluotoka ili krah. Dakle, Krim će biti oslobođen također na miran način.

 - Imate li kakva saznanja kako će se nova američka administracija postaviti prema problemu Donbasa i Krima, s obzirom da se pojavljuju informacije kako je Trump sprema na ustupke Rusiji na račun Ukrajine. Može li, po vama, Ukrajina postati "žrtva" normalizacije odnosa Rusije i SAD-a, odnosno Trumpa i Putina?

- Predsjednik Donald Trump izravno i bez diplomatskih ublažavanja izjavio je kako Rusija treba vratiti Ukrajini i Donbas i Krim. Amerika je strateški partner, i mi očekujemo da će nova administracija u Washingtonu dosljedno i snažno braniti načela demokracije i međunarodnog prava, a znači podržavati Ukrajinu u njezinoj borbi protiv ruske agresije.

Što se pak tiče nade Moskve na tako zvani „veliki sporazum“ s administracijom Predsjednika Trumpa, između ostalog i po pitanju Ukrajine, ona nema pod sobom nikakvog temelja. Kremlj je aktivno pedalirao ovu tezu, ali čini se da je po ko zna koji puta prevario sebe samog.

EU želi normalizaciju odnosa s Rusijom, pa mnoge zemlje EU-a, a i predsjednik Trump, zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji. Što mislite o tome i što bi ukidanje sankcija značilo za Ukrajinu?

- Normalizaciju odnosa s Rusijom žele svi. I Ukrajina također. Ali normalizacija je moguća samo kroz deokupaciju Donbasa i Krima te vraćanje Rusije normama međunarodnog prava. Tada sankcije će se ukinuti automatski. Još jednom bih naglasio da su sankcije taj jedino učinkovito sredstvo koje će omogućiti da se na miran način Rusija prisili vratiti se normama civilizacije.

Upravo ekonomskog pritiska Kremlj se doista boji i upravo na ukidanje sankcija usmjerene su glavne napore ruske politike i propagande. I koliko ja znam, niti SAD niti EU ne planiraju ukidati sankcije prije oslobođenja Donbasa i Krima. To bi značilo izdaju osnovnih principa demokracije i kapitulaciju Zapada pred Putinom.

A to što se u mnogim europskim zemljama stalno čuju pozivi pojedinih političara, novinara i poslovnih ljudi ukinuti sankcije protiv Rusije nije nikakva novost. Puno takvih ljudi su povezani s Moskvom osobnim interesom, neki od njih su političari koji vide trenutačnu korist ali nisu sposobni zaviriti u sutrašnji dan.

Oni propovijedaju sebičnost i negiraju praktičnu korist pravde i morala. Međutim Europska Unija se temelji upravo na demokratskim vrijednostima koji zapravo i osiguravaju njezinu moć i ekonomski prosperitet. Cilj Kremlja je diskreditirati te vrijednosti, podijeliti i urušiti Europsku Uniju, a izaći na kraj sa svakom europskom zemljom pojedinačno već neće biti problem.

- U Hrvatskoj je izbila velika afera zbog lošeg remonta hrvatskih vojnih zrakoplova Mig u Ukrajini. Što se tu po vama dogodilo te koliko je ta afera naudila hrvatsko-ukrajinskim odnosima?

- Ja bih upotrijebio riječ afera u odnosu ne na sam remont, nego na snažnu medijsku kampanju, koja u hrvatskim medijima prati ovaj remont već više od 4 godine.

Želim istaknuti da je ukrajinska  kompanija „Ukrspecexport” još prošle godine poslala hrvatskoj strani dva pisma, u kojima je pozvala hrvatske stručnjake posjetiti Ukrajinu i dobiti razjašnjenja po svim pitanjima. Niti jedan upit do sada nije pristigao. Ipak, na prijateljske ukrajinsko-hrvatske odnose ova afera nema nikakvog negativnog utjecaja, jer njezini korijeni nisu hrvatski.

 

 

 

 

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux