• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Pridruživanje EU je strateški cilj
30 lipanj 2012 15:16

Газета «Oslobođenje», 30 червня 2012 року

Ukrajina je orijentirana na evropske vrijednosti i mora biti privržena svojoj evropskoj suštini. Isto tako je razumljivo da je Ukrajina historijski i kulturno bliska sa Rusijom. Bila je i uvijek će biti.

Ambasador je prilikom boravka u Sarajevu posjetio Oslobođenje

— Ambasadore Levčenko, prije dvadesetak dana ste boravili u Sarajevu, gdje ste se susreli sa zamjenicom ministra vanjskih poslova BiH Anom Trišić-Babić i članom delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Centralnoevropske inicijative Zvonkom Jurišićem. Razgovarali ste o unapređenju saradnje sa BiH na ekonomskom, političkom i kulturnom planu. Kako ocjenjujete trenutne bilateralne odnose dviju zemalja?

— Tako je. Osnovne teme razgovora sa našim partnerima u Bosni i Hercegovini jesu pitanja unapređenja bilateralne saradnje na svim područjima – političkom, kulturnom i prije svega ekonomskom. Politički dijalog između dvije zemlje razvija se u konstruktivnom duhu. Mi nemamo otvorenih političkih pitanja. Ukrajina i BiH su uvijek dobro sarađivale u okvirima međunarodnih i regionalnih organizacija. Uvjeren sam da Ukrajina i BiH imaju značajan potencijal za razvoj bilateralne ekonomske saradnje. Nažalost, danas se mi ne možemo pohvaliti da taj potencijal iskorištavamo u punoj mjeri. Naša bilateralna razmjena, iako je značajno porasla u posljednje dvije godine, još je na niskoj razini.

Najstarija dijaspora

— U kojim oblastima je moguće proširiti saradnju?

— Proizvodi metalurške industrije tradicionalno dominiraju u uzajamnoj robnoj razmjeni između Ukrajine i BiH, jer to je vodeća grana ukrajinske ekonomije. Potražnja za tim proizvodima uvijek je velika i zbog njihove kvalitete i zbog privlačnih cijena. Stoga mislim da za proširenje saradnje na ovom području uvijek ima mjesta. Osim toga Ukrajina, kao što znate, jedan je od najvećih evropskih proizvođača poljoprivredne produkcije – žitarica, šećera, ulja, stoga postoji interes i za zajedničku obradu i dalje plasiranje produkcije na treća tržišta – u državama CEFTA-a, EU, ako ne i za zajedničku proizvodnju. Završili smo pripremu međuvladinog ugovora o saradnji u području poljoprivrede, koji ćemo, nadam se, ubrzo i potpisati.
Konkretne inicijative, uključujući i poljoprivredu, i prehrambenu industriju, biti će predmet razmatranja na narednoj sjednici Zajedničkog ukrajinsko-bosanskohercegovačkog Komiteta za vanjskotrgovinsku saradnju, koji planiramo održati u drugoj polovici ove godine u Sarajevu. Na nama kao predstavnicima državnih institucija je da omogućimo poslovnim ljudima da rade. Moramo stvoriti odgovarajući ambijent. Stoga poseban akcent stavljamo na razvoj ugovorno-pravne baze, koja bi omogućila takav povoljan poslovni ambijent u bilateralnoj saradnji.

— Poznato je da Bosnu i Hercegovinu "pokrivate” iz Zagreba. Koliko Vam to stanje stvara prepreka u radu? Da li će u skorije vrijeme Ukrajina otvoriti ambasadu u Sarajevu?

— Bosna i Hercegovina je za Ukrajinu od posebnog interesa, najprije zbog činjenice da na terenima BiH više od 100 godina živi ukrajinska nacionalna manjima – ustvari naša najstarija dijaspora u Evropi. Stoga nužnost otvaranja diplomatske misije u Sarajevu niko u Kijevu ne osporava. U 2004. otvorili smo ovdje diplomatski ured. Nažalost, svjetska finansijska kriza je uvela korekcije u naše planove u pogledu pojačanja ukrajinske diplomatske prisutnosti u svijetu, a posebno u balkanskoj regiji. Poznato mi je da je svojedobno i bh. strana ozbiljno razmatrala mogućnost otvaranja ambasade u Kijevu. Nadam se da ćemo u dogledno vrijeme realizirati naše planove.

— U Bosni i Hercegovini žive i pripadnici ukrajinske manjine. Koliko često imate priliku s njima da razgovarate i na što Vam naročito skreću pažnju? Kakvo je Vaše viđenje njihovog položaja u našoj zemlji?

— Kao što sam već spomenuo, Ukrajinci na području Bosne žive više od stotinu godina. Prije Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini je bilo oko 12.000 Ukrajinaca. Prema neslužbenim podacima, danas ih ima oko 3,5 hiljade. Naši su se ljudi integrirali u bosanskohercegovačko društvo, ali to ne znači da su se i asimilirali. Oni su sačuvali svoj identitet – pričaju svoj jezik, idu u svoje crkve (Ukrajinci u BiH su većinom grkokatolici), drži se tradicija svojih djedova. Danas su, uglavnom, naseljeni na području Republike Srpske. Često posjećujem područja naseljena Ukrajincima. Imamo dobru saradnju sa lokalnim vlastima, koji pomažu aktivnosti naših kulturno-umjetničkih društava. Ali, ne može se ograničavati politika jedne države prema nacionalnim manjinama podrškom radu kulturnih društava. Stav prema manjinama i način na koji se one tretiraju, mjera je demokratičnosti i zrelosti tog društva. Bosna i Hercegovina je donijela niz zakona koji regulišu ovu oblast. Preuzela je i potpisala određene međunarodne akte, dokumente, protokole koji se odnose na problematiku zaštite prava nacionalnih manjina. Međutim, bez obzira na sve to, evidentno je da je stepen zaštite manjinskih prava danas u BiH još nije na evropskom nivou. Evropski sud za ljudska prava prije dvije godine naložio je BiH da izmjeni Ustav i Izborni zakon kako bi bilo omogućeno i pripadnicima nacionalnih manjina da budu izabrani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda bh. Parlamenta. Očekujemo realizacije ove odluke.

— Zapad je oštro kritikovao sedmogodišnju zatvorsku kaznu za bivšu ukrajinsku premijerku Juliju Timošenko, koja je osuđena zbog optužbe da je zloupotrijebila svoju moć dok je bila na poziciji, smatrajući da je u pitanju politički motivirana odluka. Slučaj Timošenko narušio je imidž Ukrajine u svijetu, a brojni evropski političari najavljivali su jedno vrijeme da će bojkotovati ukrajinski dio EURA 2012. Da li će u skorije vrijeme biti poboljšan tretman bivše premijerke u svjetlu poštivanja međunarodnih standarda ljudskih prava?

— Govoreći o slučaju Timošenko, mislim da su ukrajinske vlasti učinile praktički sve što je bilo moguće u okvirima njihovih ustavnih ovlaštenja da taj proces bude potpuno transparentan. Uzgred rečeno, ovaj slučaj još nije završen. Desetog jula će biti kasacijska sudska rasprava. Ukrajinska strana demonstrira potpunu otvorenost za međunarodnu javnost. Jedanaestog juna o. g. u svrhu da se nađu sa strankama u procesu Kijev su posjetili dva evropska eksperta od kojih je jedan bivši poljski predsjednik A. Kvasnjevski. Oni će biti prisutni i na sudskoj raspravi i imaju pristup svima dokumentima.

Što se same gospođe Timošenko tiče, ona se nalazi u jednoj od najboljih ukrajinskih bolnica. Njezini su liječnici poznati njemački ljekari. 2009. godine tadašnja premijer-ministarka Ukrajine je odobrila potpisivanje ugovora sa Rusijom o uvjetima isporuke plina, koji je vrlo štetan po ekonomiju Ukrajine i to bez dozvole Kabineta ministara Ukrajine, te bez saglasnosti predsjednika države. Samo usporedbe radi, spomenut ću da je cijena ruskog plina u Njemačkoj gotovo dva puta manja od cijene koju danas plaća Ukrajina udaljena svega 600 kilometara od nalazišta plina te je najveći velekupac tog energenta.
Što se tiče posjete EURA, mislim da to je loša praksa miješati politiku sa sportom. Uostalom, prema službenom priopćenju UEFA-e, EURO 2012 ima najveću posjetu od svih do sada održanih evropskih prvenstava. Samo prema rezultatima grupne faze prvenstva i polufinala, arene šampionata posjetilo je više od 1,3 milijuna navijača. Za finalnu utakmicu na stadionu Olimpijskij u Kijevu prodano je oko 65 hiljada karata. Prema podacima ukrajinske granične službe, tokom prvenstva Ukrajinu je posjetilo oko četiri milijuna turista.

Vanblokovski status

— Zanima me i Vaše viđenje političke situacije u Ukrajini. Gdje je danas Ukrajina na političkoj karti Evrope i svijeta, u odnosu na Zapad i Rusiju? Koji su vanjskopolitički prioriteti Vaše zemlje u svjetlu strategije nacionalne sigurnosti Ukrajine usvojene prije dvije sedmice?

— Budući da je smještena u samom centru evropskog kontinenta što je, kao što znate, obilježeno i specijalnim znakom blizu grada Rahova na Zakarpaću, Ukrajina se sve više izdvaja na evropskoj političkoj mapi. Očigledno je da Ukrajina pripada Evropi. Stoga je ona orijentirana na evropske vrijednosti i mora biti privržena svojoj evropskoj suštini. Isto tako je razumljivo da Ukrajina historijski, kulturno jeste bliska sa Rusijom. Bila je i uvijek će biti. Ali, mišljenja smo da u današnjem svijetu moramo gledati dalje – na Zapad, Istok, Sjever, Jug. Aktivizacija novih strateških smjerova daje nam prostor za diplomatski manevar, za nove investicije i nova partnerstva. Ukrajina traži strateški balans, ali balans u širem smislu od "balansiranja”. Što više tački oslonca bude imala ukrajinska vanjska politika van granica linije EU – Rusija, tim će stabilnija biti. Ovaj balans bio je izražen u novim redakcijama Strategije nacionalne sigurnosti i Vojne doktrine Ukrajine odobrenim dekretima predsjednika Ukrajine 8. juna ove godine. Strategijom je određeno da je glavna zadaća Ukrajine na međunarodnoj sceni – integracija u zajednički evropski prostor. Potpisivanje Ugovora o pridruživanju EU naš je strateški cilj. Uzgred rečeno, 30. marta ove godine Ukrajina i EU parafirali su, dakle konačno usaglasili, tekst ovog Ugovora. Strategija nacionalne sigurnosti predviđa, također, i dalji razvoj odnosa sa našim ključnim partnerima kao što su Rusija, SAD, Kina, ali polazeći od nacionalnih interesa Ukrajine. Mi razvijamo i uzajamno korisno partnerstvo sa državama iz drugih regija – Azije, Afrike, Latinske Amerike. U Strategiji je odražen i vanblokovki status Ukrajine, koja se neće pridružiti nijednom vojnom bloku. Stoga moraju biti ojačani mehanizmi međunarodnih garancija sigurnosti. Jedan od prioriteta vanjske politike Ukrajine su aktivnosti na regionalnom nivou u Centralnoj Evropi i Crnomorsko-kaspijskoj regiji.

— Ukrajina ove godine predsjedava Centralnoevropskom inicijativom (CEI), a u 2013. od Irske će preuzeti predsjedavanje Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE). Kakva su iskustva tokom predsjedavanja CEI i kako teku pripreme za preuzimanje predsjedavanja OSCE-om?

— Ove godine, kao što ste već spomenuli, Ukrajina predsjedava Centralnoevropskom inicijativom, sljedeće će predsjedavati OSCE. Za nas to nije pitanje prestiža ili koristi. To je pragmatični interes. Pragmatični interes učvrstiti svoj evropski identitet, svoj institucijski i integracijski potencijal, a u isto vrijeme dati i svoj doprinos poboljšanju sigurnosne i ekonomske situacije u Evropi. Upravo takvo viđenje stavili smo u temelj prioriteta ukrajinskog predsjedavanja CEI – „transport, turizam, mobilnost građana“.

20. juna na sjednici Stalnog Vijeća OSCE službeno prezentirali smo naš pogled na prioritete rada Organizacije tijekom našeg predsjedavanja u 2013.godini. Mi ćemo podržati i ohrabriti dijalog o riješavanju aktuelnih problema evropske sigurnosti, o učvršćivanju uloge OSCE u realizaciji „sigurnosne zajednice OSCE“ slobodne od linija podjela, konflikata, sfera utjecaja i zona sa različitim nivoima odgovornosti. Posebna pažnja tijekom našeg predsjedavanja će biti posvećena pitanjima riješavanja trajnih konflikata na prostoru OSCE, posebno Transnistrijskog, kao i povećanju efikasnosti Ogranizacije u sprećavanju konflikata i suočavanju sa novim pretnjama i izazovima. Humanitarna dimenzija u aktivnostima OSCE biti će također u centru pažnje našeg predsjedavanja, posebno pitanja medijskih sloboda, tolerantnosti i nediskriminacije, genderne ravnopravnosti, borbe sa trgovinom ljudima. Zastupatćemo i stav što višeg angažmana nevladinih organizacija u realizaciji ciljeva OSCE-a.

— Evropsko prvenstvo u nogometu, čiji su domaćini Poljska i Ukrajina, na samon je kraju. Preostala još finalna utakmica Španije i Italije u Kijevu. Iako su dobro igrali, reprezentativci Ukrajine su se morali oprostiti od takmičenja već nakon prvog kruga. No, sada me interesuje kakve efekte će Euro imati po ekonomiju i imidž Ukrajine u svijetu?

— Generalno rečeno, za pripreme prvenstva Ukrajina je potrošila 9% BDP-a, što je dozvolilo otvoriti 69 hiljada novih radnih mjesta tokom 2008.-2012. godina. Ali moram spomenuti da za pripreme Ukrajina je potršila 7 puta manje novca nego Poljska, naime 5 milijardi američkih dolara. 85% svih troškova vezano za transportne infrastrukturne projekte, ostali – za gradnju stadiona i neposrednu organizaciju prvenstva.

Evropsko prvenstvo dalo je dodatni impuls obnovi i gradnji savremene infrastrukture Ukrajine. Usporedbe radi, u 2011.g. u Ukrajini bilo je sagrađeno 1700 kilometara novih autosesta, što je skoro 20 puta više nego u 2009. Kijev i drugi ukrajinski gradovi, koji primaju prvenstvo - Doneck, Harkiv, Ljviv sada povezani brzim vozovima. Naprimjer rastojanje od gladnog grada Kijeva do Harkova (487 km) sada se može preći samo za 3,5 sata, do Ljvova (544 km) – za 4,5 sata, do Donjecka (729 km) za 5-6 sati. Novi aerodromski terminali dobili su Ljviv, Donjeck i Kijev. Sada naši aerodromi mogu konkurisati sa Bečkim, Minhenskim, Frankfurtskim. Kao što je rekao naš premjer g.Azarov, mi smo prodemonstrirali svijetu da možemo riješavati najsloženije zadaće i to u najkraćem roku. Naša je država pobjedila skeptike i neprijatelje, koji su se nadali neuspjehu praznika sporta u Ukrajini.

Što se tiče imidža mogu odgovoriti rijećima jednoh od navijaća iz Engleske „Svi strahovi glede Ukrajine su nestali“. Uprkos sistemski izvedenoj kampaniji po diskreditaciji Ukrajine, ispolitiziranoj diskusiji o navodnoj nespremnosti za prvenstvo, šampionat se odvija vrlo uspješno i ja bih rekao slikovito. Monitoring društvenih mreža svjedoći da naši gosti vrlo razočarani otvorenim lažima i dezinformacijama plasiranim uoći prvenstva u nizu evropskih media o nivou sugurnosti i opće kulture u Ukrajini. U Donjecku nedavno je održana parada engleskih navijača protiv producenata filma „Stadioni mržnje“ prikazanog na kanalu BBC u kojemu su ukrajinci optuženi za rasizam. Holandski navijaci tijekom parade navijaća u Harkovu pijevali su himnu Ukrajine na znak podrške naše zemlje. Uvjeren sam da stvarnu sliku Ukrajine navijaći će donjeti sa sobom u svoje zemlje. I ovo će biti naša najveća investicija.

«Oslobođenje» (Хорватія), О.М.Левченко, Посол України в Республіці Хорватія і Боснії і Герцеговині (за сумісництвом)

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux