Ukrajinska potpredsjednica vlade zadužena za eurointegracijske procese Ivana Klimpuš Cincadze, stigla je na čelu ukrajinske delegacije na summit Srednje Europe u Zagreb, dok se još strasti oko ukrajinsko - ruskog incidenta u Kerčkom tjesancu nisu smirile.

* Dojam je da se nakon incidenta u Kerčkom tjesnacu dvije zemlje nalaze na ivici rata?

- Samo mala napomena - nije incident, nego agresija Rusije protiv Ukrajine i svih normi međunarodnog prava. Mi smo izloženi ruskoj agresiji već četiri godine. Zar treba spominjati aneksiju Krima i okupaciju Donbasa i Luganska. No, s ovim što se dogodilo u Kerču ušli smo u novu stadiju. Rusija se više ne skriva iza " malih zelenih čovječuljaka" kao na Krimu nego je ovo otvoreno akt agresije. Ona je otela naša tri broda, a 24 mornara je zarobila i odvezla u zatvor u Moskvu gdje im žele suditi prema ruskim zakonima, a ne da ih tretiraju prema Ženevskoj konvenciji. Rusija želi legalizirati aneksiju Krima, potpuno kontrolirati Azovsko more te destabilizirati ukrajinsku političku sceni pred predsjedničke izbore na proljeće 2019 godine.

* Upravo su izbori u središtu incidenta jer se tvrdi da je sve pokrenuto da se pred izbore popravi slabi rejting predsjednika Porošenka?

- To je ruska propaganda. Putin se ne može pomiriti s tim da je Ukrajina neovisna država. On i dalje o njoj govori kao o " nerealiziranoj" državi. Njemu je odbojno da Ukrajina želi postati članicom EU-a i NATO-a i sve čini da to spriječi.

* Da, ali rejting Petra Porošenka je zbilja loš

- Budite sigurno da ovo što se dogodilo nema veze s izborima i lošim rejtingom našeg predsjednika. To su udarci ispod pojasa koje Rusija stalno koristi i na žalost, prečesto nailaze na prođu u zapadnim medijima. On tražim opravdanje za rusko agresorsko ponašanje, pa je i ovo pokušao iskoristiti. Zato u Azovsko more i na Krim on dovodio ratne brodove, tenkove i rakete sustave S 300. To je direktna ugroza našeg suvereniteta i može dovesti do eskalacije sukoba.

* Ukrajina je uvela ratno stanje te provodi mobilizaciju.

- Ne, nema mobilizacije. Uvedeno je ratno stanje na 30 dana u oblastima koje graniče s Rusijom ili su blizu zone ratnih djelovanja. To je predostrožnost da se spriječi ili da budemo pripravni za eventualni napad iz pravca Rusije.

* Neki su skloni reći da ovaj sukob odgovara i Ukrajini kako bi ponovno skrenula pažnju na svoj problem, jer u zadnje vrijeme, dojam je, da i Zapad prihvaća " status quo" oko Krima te se sve češće govori da treba ukinuti sankcije protiv Rusije.

- Žao mi je da neki na Zapadu ne shvaćaju kako je prijetnja Rusije prema Ukrajini zapravo prijetnja Europi. Eventualnim porazom Ukrajine, ali to se budite sigurni neće dogoditi, Rusija se približava europskim granicama, a osokoljena mogućom pobjedom u Ukrajini, Rusija bi, budite uvjereni, predstavlja veliku opasnost za Europu. Da, je svijet adekvatno reagirao na rusku agresiju na Gruziju 2008 godine, sigurno ne bi došlo do ovoga u Ukrajini. Ne bi se dogodila ni umiješanost Rusije u izbore u SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj ili u Brexit, niti bi oko sebe okupljala desnoradikalne pokrete i stranke po zapadnoj Europi.

* No, postoji i pitanje Sjevernog toka 2, kojim bi se Ukrajinu odsjeklo od glavnih energetskih puteva te bi se izgubio njen sadašnji značaj.

- To je naravno u prvom redu geopolitički projekt Rusije da u prvom redu Europu učini ovisnom o svom plinu i drugo da odsječe Ukrajinu, kako ste rekli, da postane, po njima, nezanimljiva Europi, pa time i lakši plijen za nju.

* Da, ali to je i njemački projekt, ne samo ruski?

- Da, ali Rusi ga potenciraju, koliko vidim, jače od Njemačke, za koju je to ipak više gospodarski nego politički projekt. No, i tamo ima velikih otpora upravo zbog te geostrateške ruske komponente.

* No, ne bojite li se da će u tom slučaju interes zapada za Ukrajinu slabiti i da vas neće više tako srčano braniti.

- Znate, naš cilj jest Europa, jer Ukrajina može svojim potencijalima, od poljoprivrede do radne snage i brane prema Rusiji itekao ima šta dati Europi, a osim toga, mi u prvom redu branimo sebe, a preko toga i Europu i njene vrijednosti. Mi dajemo Europi i vrijedimo joj puno više od činjenice da smo tranzitna zemlja za ruski plin.

* Može li Ukrajina postati na neki način žrtvom toga da Zapad ipak u Rusiji vidi veliku i važnu geopolitičku zemlju s kojom želi surađivati i koja joj je, na kraju, pak važnija od Ukrajine.

- Na žalost mi čujemo slične glasove i među nekim zemljama u EU, kako je Rusija ipak važnija te da joj treba na neki način prepustiti Ukrajinu, ali time riskiraju da se, nakon toga, sami nađu s Rusijom na čistini. No, Ukrajina nije zemlja s kojom se mogu nabacivati kako to nekome odgovara. Za ovih 30 godina neovisnosti, a pogotovo u ove četiri godine sukoba s Rusijom mi smo itekako sazreli i kao država i kao narod te znamo svoje mjesto u međunarodnim odnosima te što želimo, a to je biti dio onoga čemu pripadamo - ujedinjenoj Europi.. Mi smo, svoj put odabrali - euroatlantske integracije. Pod rusku kapu se nećemo vračati. A u Kremlju neka odgovore zašto sve zemlje bivšeg SSSR-a žele u Europu, a ne s Rusijom. Mi za to nismo krivi, a oni neka odgovore. Kremalj bi htio da se oni o Ukrajinom dogovaraju sa Zapadom bez nas, ali sazrelo je vrijeme da toga više nema. Bilo bi dobro da u Kremlju to shvate.

* Jedna od dvoje velika zamjerke Ukrajini iz Bruxellesa jest veliki stupanj korupcije i to baš u visokim političkim krugovima.

- Ne kažem da toga nema, ali to je još jedna ruska podvala koju širi kako bi se u to povjerovalo. 

 

,