• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Intervju Otpravnika poslova Ukrajine u Hrvatskoj Jaroslava Simonova za "Glas Koncila"
06 kolovoz 2018 14:41

- G. Simonov, bili ste nedavno zamijećeni na otvaranju velike kulturne manifestacije "Đakovački vezovi", pa nam recite - je li to sudjelovanje tradicija Vašeg veleposlanstva ili je ove godine bio nekakav posebni razlog?

Hvala vam na pruženoj mogućnosti za  intervju i na ovom pitanju. Istina je da je ove godine Ukrajina nastupila kao zemlja-partner ove izvanredne manifestacije, koja se održala u Đakovu. Po prvi puta su uz domaće izvođače nastupali i predstavnici druge zemlje. Za nas to je velika čast i ponos. Želio bih zahvaliti poglavarstvu grada Đakova, koje je izašlo s takvom inicijativom da se mi pridružimo ovom festivalu, a mi smo se kao Veleposlanstvo uključili u ovaj projekt. S ciljem što bolje prezentacije naše zemlje mi smo se obratili ukrajinskoj etnografskoj instituciji „Muzej Ivana Gončara“ iz Kyjeva, koja je jedna od najjačih institucija u našoj zemlji vezano za sakupljanje, čuvanje i prezentaciju ukrajinskog folklora i etnografije. Tijekom boravka u Đakovu hrvatskoj su javnosti prezentirane  ukrajinske nošnje, tradicionalne pjesme i plesove te običaji. Isto tako bile su organizirane radionice  za djecu i odrasle u kojima  su se sudionici mogli okušati u izradi tradicionalnih ukrajinskih suvenira te pripremi jela naše nacionalne kuhinje.  Posebno mi je drago da su hrvatski sudionici i gledatelji, uočili puno sličnosti između hrvatskih i ukrajinskih tradicija, što je dokaz bliskosti naših naroda, koja se odražava na izuzetno prijateljstvo.

- Dobro, kada smo već na kulturnome području, predstavite nam ukratko nekoliko kulturnih događanja u posljednje vrijeme, ukrajinskih u Hrvatskoj kao i hrvatskih u Ukrajini.

Bogata kulturna suradnja odličan je pokazatelj naših bliskih i prijateljskih odnosa. Mi kao Veleposlanstvo puno radimo na tome  da unaprijedimo našu kulturnu razmjenu. Tijekom zadnje dvije godine u Hrvatskoj su objavljene četiri knjige vodećih ukrajinskih pisaca – dva romana Oksane Zabuško i po jedan Oleksandra Irvaneca i Jurija Viničuka. Isto tako,  prevedene su na hrvatski jezik i objavljene knjige poznatih ukrajinskih autora Andreja Kurkova „Zakon Puža“, „Vrtlar iz Očakova “ te Sofije Andruhovič „Feliks Austrija“. U desetak hrvatskih gradova gostovala je izložba primijenjene umjetnosti „Petrikivski rospis“ koji spada u nematerijalnu baštinu UNESCO-a. Naš folklor u Hrvatskoj dobro predstavljaju umjetnička društva ukrajinske i rusinske manjine. U lipnju ove godine zajedno smo s našom manjinom te uz potporu poglavarstva grada Zagreba uspjeli organizirati manifestaciju Dan nacionalnih manjina Zagreba, koja se održana u paviljonu na Zrinjevcu. U Rijeci, 21. lipnja, održan je Festival pjesme, glazbe, plesa i likovne umjetnosti. Oko 30 iznimno talentiranih mladih Ukrajinaca omogućilo nam je uživanje u  suvremenoj i narodnoj ukrajinskoj pjesmi, a u Vukovaru održana je 11. Središnja manifestacija Ukrajinaca Republike Hrvatske Dani Ukrajinske kulture u kojoj su sudjelovali gosti –Ukrajinci iz Srbije, BiH, Slovenije te Ukrajine.

S druge strane Hrvatska je dobro prezentirana u Ukrajini na kulturnom planu. U svibnju na obilježavanju Dana Europe u Odesi bila je predstavljena izložba slika «Bljesak različitosti» hrvatskih autora iz Osijeka Marija Romulića i Dražena Stojčića. A u Lavovskom povijesnom muzeju održana je izložba slika hrvatskog umjetnika Marka Vrdoljaka „Zeleno-plava Hrvatska“.

Tradicionalno takva događanja izazivaju veliki interes hrvatske i ukrajinske javnosti što svakako pridonosi upoznavanju i zbližavanju naših država i naroda.

- Kulturni su odnosi tek jedan segment u cjelini bilateralnih odnosa između dviju država, pa nam odgovorite ne jedno općenito pitanje - kako ocjenjujete sadašnje ukrajinsko-hrvatske odnose i postoje li nekakva "otvorena" pitanja?

Želio bih istaknuti kako Ukrajina i Hrvatska imaju izuzetne odnose na svim razinama – političkoj, društvenoj, kulturno-humanitarnoj. Ovi odnosi grade se na temelju povijesnog prijateljstva i poštovanja. Između naših država nema otvorena pitanja. Uvijek smo imali razumijevanja i mogli smo se osloniti jedan na drugog u najodgovornijim trenucima naše nove povijesti. Stoga htio bih zahvaliti čelnicima Republike Hrvatske na podršci, koju mi osjećamo danas, pogotovo kad se radi o suradnji na međunarodnoj razini.

Republika Hrvatska kao zemlja-članica Europske Unije i NATO-a pruža Ukrajini svestranu podršku i pomoć u situaciji u  kojoj je naša zemlja suočena s vanjskom vojnom agresijom od strane Rusije, a isto tako značajno pomaže svojim konzultacijama u transformaciji i približavanju Ukrajine standardima EU-a i Sjevernoatlantskog saveza. Izuzetno smo zahvalni hrvatskoj strani, posebno Predsjedniku Vlade gospodinu Andreju Plenkoviću, na njegovoj inicijativi uspostavljanja Radne skupine za prenošenje iskustva Hrvatske Ukrajini mirne reintegracije privremeno okupiranih teritorija te i na drugoj pomoći, koju Hrvatska pruža mojoj zemlji.

U zadnje četiri godine tijekom kojih se Ukrajina bori za svoj suverenitet i teritorijalni integritet, Hrvatska je pružila humanitarnu pomoć stanovništvu ratom zahvaćenih područja, preuzela na sebe rehabilitaciju skupine ranjenih ukrajinskih vojnika, i omogućila odmor i rehabilitaciju na Jadranu velikom broju ukrajinske djece stradale od rata djece. Moram spomenuti i Počasne konzule Ukrajine Ivicu Pirića i Nikolu Turčića, hrvatske državljane koji su na vlastiti teret ugostili više od tisuću djece iz Ukrajine.  

Ako ćemo govoriti o našim političkim kontaktima, oni su jako intenzivni. Ove godine smo uspjeli obnoviti rad bilateralne međuvladine komisije za gospodarsku suradnju, realizirati posjete u Hrvatsku Potpredsjednice Vlade Ukrajine Ivane Klimpuš-Cincadze, Prve potpredsjednice Vrhovne Rade Ukrajine Iryne Gerašćenko, Ministra obrane Ukrajine Stepana Poltoraka, Ministra za pitanja privremeno okupiranih teritorija Ukrajine Vadyma Černiša, a i mnogih drugih. Isto tako bilo je održano nekoliko sastanaka Predsjednika Ukrajine Petra Porošenka s Predsjednicom Republike Hrvatske gđom Kolindom Grabar-Kitarović i Predsjednikom Vlade g-om Andrejem Plenkovićem na međunarodnim forumima i sastancima.

Posebno bih želio zahvaliti građanima Hrvatske. Svakog dana dobivamo puno pisama podrške i suosjećanja.

 - Gospodarska je suradnja prioritet svih međudržavnih odnosa, pa Vas molimo za nekoliko pokazatelja (brojčanih) u prošloj godini, i što je konkretno potrebno učiniti i s jedne i druge strane da se oni poboljšaju (koji su to npr. planovi ili ugovori koji čekaju realizaciju i sl)?

 Moram istaknuti kako imamo veliki gospodarski potencijal suradnje, koji, na žalost, još uvijek nije realiziran u punim opsezima. Aktualna situacija u Ukrajini odražava se i na bilateralnoj robnoj razmjeni. Prošle godine imali smo smanjenje pokazatelja robne razmjene – izvoz iz Ukrajine u usporedbi s 2016. godinom pao je za 38%, a uvoz hrvatske robe u Ukrajinu porastao za 5%. Ove godine došlo je do značajnog porasta trgovine – samo u prvom tromjesečju 2018. izvoz ukrajinskih proizvoda u Hrvatsku te uvoz hrvatskih proizvoda u Ukrajinu je porastao za 70%.

Razvija se i bilateralna  kooperacija. Primjerice hrvatska tvrtka Dalekovod d.d. gradi u Ukrajini elektroenergetske vodove i transformatorske stanice u vrijednosti više od 120 milijuna eura. „Azovsko brodogradilište“ proizvodi dijelove za tanker, koji se gradi u hrvatskom brodogradilištu „Brodotrogir“. Od 2017. hrvatska tvrtka „Crosco” počela je istraživanje nafte u Poltavskoj regiji na temelju ugovora s ukrajinskim državnim poduzećem „Ukrgazvidobuvannja”.

Postoje interesi Ukrajine za poboljšanje sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, što stvara mogućnost pridruživanja inicijativi Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović „Adriatic - Baltic - Crno more”, a koja će spojiti LNG-terminale na Baltičkom moru i Jadranu. Postojeći u Ukrajini potencijal za sudjelovanje u ujedinjenom europskom energetskom tržištu važan je čimbenik suradnje Ukrajine i Hrvatske u energetskom sektoru.

 - U Hrvatskoj je svake godine tip-top tema turizam, no, čini se kako su ukrajinski turisti u zajedničkome zbroju prisutni u vrlo malom postotku. Je li riječ o nekim drugim poželjnim  destinacijama ukrajinskih turista, nedovoljnoj hrvatskoj turističkoj promidžbi na velikomu krajinskome tržištu ili nečemu trećem?

Mi, Ukrajinci, ipak imamo sreću dublje osjetiti i doživjeti Hrvatsku upravo zbog bliskosti i srodnosti mentaliteta i jezika. Mi ne samo uživamo u turističkoj ponudi, nego i nalazimo zajednički jezik s Hrvatima, stečemo prijatelje, a u hrvatskoj kulturi s iznenađenjem prepoznajemo elemente svoje vlastite. Dolazak Ukrajinaca na Jadran svake godine raste sa zavidnom progresijom. Na primjer 2017. godine u Hrvatskoj je boravilo 60 tisuća ukrajinskih turista, a ove godine se očekuje brojka od 80 tisuća. To možda nije preveliki broj s obzirom na zemlju od 46 milijuna stanovnika, ali dinamika je svakako dobra.

Usporedno mali broj dolaska naših turista u Hrvatsku moguće je objasniti i tim da su do ljeta 2017. godine ukrajinski državljani morali ishodovati vize za dolazak u zemlje Europske Unije. Stoga puno je Ukrajinaca za odmor odabiralo druge turističke destinacije, kao na primjer Tursku ili Egipat. Sada se situacija promijenila. Od prošle godine ukrajinski državljani imaju mogućnost bezviznog posjeta zemaljama članicama EU-a, što će sigurno reflektirati i na broj dolaska naših turista u Hrvatsku.

 A osobno vjerujem, da će nakon izvrsnog nastupa vaših „Vatrenih“, za koje je navijala cijela Ukrajina, na Svjetskom nogometnom prvenstvu, broj ukrajinskih turista u Hrvatskoj drastično porasti.  

    - Kako je Ukrajina zadovoljna položajem, istine malene ali važne, svoje manjine u Hrvatskoj i što se poduzima na tom području?

 Ukrajinci i Rusini u Republici Hrvatskoj pripadaju najstarijoj ukrajinskoj manjini u svijetu. Naša manjina u Hrvatskoj sada je sastavni dio tog šarenila kultura i tradicija, kojim se Hrvatska s pravom ponosi. Ukrajina visoko cijeni odnos Hrvatske prema našoj manjini. Kao autohtone manjine oni uživaju sva prava, predviđena hrvatskim zakonom. Ukrajinci i Rusini imaju pravo i na svog zastupnika u Hrvatskom Saboru, koji se bira od grupe raznih manjina, a predstavnici Ukrajinske i Rusinske nacionalne manjine biraju se također i u lokalna gradska, općinska i županijska upravna tijela u RH.

Republika Hrvatska garantira učenje ukrajinskog jezika, što aktivno realizira naša manjina. Ukrajinci sudjeluju u svim glavnim manifestacijama širom vaše zemlje, a bogata ukrajinska kultura odavno je osvojila hrvatska srca.  Ukrajinci u Hrvatskoj posebno su ponosni na spomenik velikanu naše kulture, pjesniku Tarasu Ševčenku, koji je podignut  u  Ukrajinskoj ulici u Zagrebu 2015. godine zahvaljujući ukrajinskoj zajednici u RH, uz svestranu pomoć Veleposlanstva Ukrajine i Grada Zagreba. A u samom centru Zagreba postoji čak i ukrajinski dućan „Boršč“, što upotpunjuje kulturnu prezentaciju Ukrajinaca i gastronomskim elementom.

 - Budući da ste pristali na intervju za vjersko glasilo, samo ukratko nam predstavite (u postotcima) vjersku sliku Vaše zemlje!

 Želio bih prije svega istaknuti da je mjesto vjere u životu Ukrajinaca tradicionalno vrlo važno. Na današnji dan oko 67% stanovništva su pravoslavni, oko 0,8% – katolici; 9% - grko-katolici; oko 2,2% – protestanti; oko 11% ne pripadaju niti jednoj vjerskoj zajednici.

Pravoslavnu crkvu u Ukrajini predstavljaju tri konfesije: Ukrajinska Pravoslavna crkva Kijevskog patrijarhata;  Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata; Ukrajinska Autokefalna pravoslavna crkva. U zadnje vrijeme u Ukrajini broj vjernika Ukrajinske Pravoslavne crkve Kijevskog patrijarhata i Ukrajinske Autokefalne pravoslavne crkve u stalnom je porastu. Stoga je pravoslavna zajednica Ukrajine nedavno izrazila želju i započela proces priznavanja Autokefalne Pravoslavne Crkve u Ukrajini.

Predsjednik Ukrajine Petro Porošenko u travnju ove godine uputio Obraćanje o dodjeljivanju Tomosa o autokefalnosti za Ukrajinsku Pravoslavnu Crkvu Svetom Sinodu Ekumenske Patrijaršije i Patrijarhu Bartolomeju. Sinod je odmah započeo proceduru po tom pitanju. Nastojimo da vjernici u Ukrajini se ujedine oko Ukrajinske Pravoslavne Crkve Kijevskog Patrijarhata. To je pitanje naišlo na snažni otpor od strane Rusije.  Ona pak smatra da samo Moskovski Patrijarhat ima pravo zastupati ukrajinsko pravoslavlje. Rusija je čak započela cijelu kampanju protiv spomenutog obraćanja Ukrajinske Pravoslavne crkve Svetom Sinodu Ekumenske Patrijaršije, s prijetnjama o rascjepljenju pravoslavne crkve i blokiranjem ovog pitanja. To je tipična ruska politika ucjene i zastrašivanja, čak i u vjerskim pitanjima. Posebno apsurdno zvuči tvrdnja Rusije o tome kako se crkveno jedinstvo u Ukrajini može postići isključivo na način ujedinjenja svih pravoslavnih oko Moskovskog Patrijarhata koji je – što je poznata činjenica – tijesno povezan s vladom Rusije – države agresora, koja već četvrtu godinu  vodi neprekidni hibridni rat protiv Ukrajine i cijelog svijeta.

Očekujemo kako će već u srpnju ove godine biti doneseno pozitivno rješenje o Autokefalnoj Ukrajinske Pravoslavne Crkve te po tom pitanju računamo na podršku Hrvatske, koja dobro razumije važnost uloge crkve, koja je itekako potrebna za opstanak neovisne, slobodne države.

- Jedno osobno pitanje - jeste li čuli za Međugorje, sada već svjetski poznato marijansko svetište i imate li informacije o organiziranom hodočašću ukrajinskih vjernika u njega?

Za Međugorje znaju svi vjernici u Ukrajini. I sam osobno planiram u skorom vremenu posjetiti ovo svetište s obitelji, jer smatram da to je mjesto koji svako mora vidjeti.

Iz cijele Ukrajine u Međugorje dolaze hodočasnici  - i privatno, i organizirano u grupama. To su uglavnom mladi ljudi i obitelji. Puno informacija može se pronaći o Međugorju u ukrajinskim medijima. Postoji čak i službeni informacijski centar Međugorje u Ukrajini, koji je umrežen sa sličnim centrima diljem svijeta. 

 - Kada smo se već "spustili" na opušteniju razinu - kako se osjećate u Hrvatskoj i što ćete jednoga dana kada se vratite reći svojima u Ukrajini o hrvatskome narodu?

S obzirom na to da sam dugi niz godina proveo u Hrvatskoj, prvo kao student, drugo kao diplomat, mogu samo reći da doživljavam vašu zemlju kao drugu Domovinu. Stekao sam puno prijateljstva, upoznao sam puno prekrasnih ljudi. Jako pomaže odsutnost jezične barijere i bliskost naših mentaliteta.

Vjerujem da su i Hrvati, koji su imali priliku boraviti ili živjeti u Ukrajini imaju isti dojam. Svakako, imao sam priliku obići cijelu Hrvatsku i svako putovanje vašom prekrasnom zemljom za mene osobno je apsolutno zadovoljstvo. Toliko otvorenih, gostoljubivih, dobrih ljudi teško je naći negdje drugdje, osim, naravno u mojoj Ukrajini.

Jedino što bih ja preporučio Ukrajincima, kad se jednom vratim u Ukrajinu, da svakako trebaju doći u Hrvatsku, vidjeti i doživjeti vašu prekrasnu zemlju te upoznati vaše divne ljude i to od Vukovara do Dubrovnika.  

 - Nije baš previše diplomatski, ali slažete se s mojom tvrdnjom da smo ipak svjetska nogometna velesila?

 Svakako! Uživali smo u nastupu vaše reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu i mislim da će svi se složiti sa mnom, da su “Vatreni” u igri nadmašili aktualne pobjednike Francuze. Osim toga, želio bih istaknuti kako je cijela Ukrajina navijala za Hrvatsku reprezentaciju. Dokaz toga su hrvatske zastave na glavnoj ulici Kyjeva tijekom finalne utakmice.

Isto tako bio sam fasciniram dočekom vaše reprezentacije u Zagrebu i u njihovim rodnim gradovima. Ovo je bilo nešto fantastično. Nisam mogao izdržati i osobni sam išao na trg Bana Jelačića da vidim sve to na vlastite oči.

- Jedno doista teško pitanje: Ima li izgleda u budućnosti rješenje teritorijalnog rusko-ukrajinskog međudržavnog spora na obostrano zadovoljstvo i kako bi ono trebalo izgledati?

Odmah bih želio istaknuti, da između Ukrajine i Rusije nema spora, a događa se pravi rat. Rusija nam je nasilno oduzela Krim, zapalila Istok Ukrajine, prekršila sve postojeće međunarodne ugovore, čim je ugrozila cjelokupni svjetski poredak i međunarodno pravo. Danas, cijeli je svijet u mogućnosti vidjeti svu dubinu agresije s kojom se suočila Ukrajina. Događaji, koji sada se odvijaju na istoku moje zemlje nisu problemi samo Ukrajine, nego i znatno šire. Danas vidimo kako s teritorija Rusije preko granice ruski artiljerijski sustavi gađaju naše snage. Skoro svaki dan na crti razgraničavanja ginu naši vojnici od ruskog oružja. Rusija cinično drži u svojim zatvorima političke zatvorenike, kao što je, na primjer, redatelj s Krima Oleg Sentsov, samo zbog toga što nisu htjeli izdati svoju Domovinu te su ostali ukrajinski domoljubi.

Stoga, mi tražimo rješenje uz pomoć međunarodne zajednice, ukoliko se ne radi o običnom terorizmu, a o napadu jedne države, koja posjeduje i nuklearno oružje, na drugu suverenu državu. Upravo zbog toga sve što se događa u Ukrajini je izravna prijetnja ne samo Ukrajini, a i cijelom europskom i svjetskom poretku jer nitko ne može danas biti siguran kamo će to sve doći. Pitanje pronalaženja rješenja i smirivanja situacije u mojoj zemlji sada je vrlo aktualno za čitavu svjetsku zajednicu ukoliko samo zajedničkim naporima možemo zaustaviti daljnje proširenje ove agresije.

Vjerujem da odlučna riječ Europe, SAD-a i drugih država te uvođenje odgovarajućih mjera može doprinijeti uspostavljanju mira. Ali i svjesni smo da svoje pravo na slobodu  moramo izboriti sami.

- Kako gledate na hrvatski stav o tom prilično zamršenom i akutnom političkom problemu?

Hrvatska se pokazala kao zemlja velikog srca. To se tiče i državnog vrha i cijelog naroda. Kao prvo, Hrvatska je od prvog dana podržala suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, a tu politiku čvrsto provodi i u Europskoj uniji i NATO-u. Premijer Andrej Plenković je izuzetno mnogo pomogao kao šef Delegacije Europskog parlamenta za Ukrajinu, a sada u funkciji Predsjednika Vlade Republike Hrvatske u detaljima poznaje našu situaciju, zna gdje je istina i na čijoj je strani pravda.

Već sam govorio o sličnosti naših sudbina. Hrvatska je prošla sve ono što mi prolazimo sada. Tako da vi imate dragocjena, plaćena životima tisuća branitelja iskustva. Ta iskustva Hrvatska danas plemenito dijeli s nama.

 

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux