Govor Predsjednika Vrhovne Rade Ukrajine Ruslana Stefančuka na Prvom Parlamentarnom summitu Međunarodne Krimske platforme (Zagreb, 25. listopada 2022.)

Poštovani sudionici Prvog Parlamentarnog summita Krimske platforme!

Dopustite mi da se prije svega obratim našim hrvatskim prijateljima i partnerima. Hvala vam što ste bili domaćini Parlamentarnog summita Krimske platforme u trenutku kada Ukrajina, koja je svakodnevno izložena brutalnim napadima neprijatelja, to ne može učiniti.

Gospodine Predsjedniče Sabora, gospodine Predsjedniče Vlade, hvala vam na ovoj hrabroj i odgovornoj odluci, kao i na dosljednoj podršci suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, te našem putu europskih integracija te našim euroatlantskim težnjama. Idemo ne samo svojim, nego i vašim herojskim putem!

Poštovani sudionici Summita!

Održavanje našeg sastanka izvan granica Ukrajine i široka nazočnost u Zagrebu visoko cijenjenih sudionika pokazuju da je snažna međunarodna inicijativa pod nazivom Krimska platforma, koju je prije više od godinu dana pokrenuo Predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelenskyi, pouzdano zauzela prioritetno mjesto na međunarodnom dnevnom redu i širi svoju geografiju, a danas dobiva i novu dimenziju — parlamentarnu!

Želim odmah naglasiti da su ciljevi Krimske platforme, koja nije samo pitanje ukrajinske, već međunarodne i svjetske sigurnosti, jasni, otvoreni i pošteni. A glavni od njih je deokupacija poluotoka i njegov povratak pod jurisdikciju Ukrajine.

Kada su 12. listopada ove godine 143 zemlje svijeta u okviru posebnog zasjedanja Generalne Skupštine UN-a izglasale "ZA" rezoluciju "Teritorijalna cjelovitost Ukrajine: zaštita načela Povelje UN-a", podržale su, između ostalog, i svoj vlastiti teritorijalni integritet i suverenitet.

Jer samo politički dijalog, pregovori, posredovanje i druga miroljubiva sredstva mogu biti jedini način rješavanja svakog međunarodnog pitanja, a ne oružana agresija i okupacija tuđih teritorija.

Stoga, uvjeren sam da štiteći Ukrajinu, štitite i vlastite države i narode. Moramo se ujediniti, okupiti oko demokratskih vrijednosti, a ne lažnih totalitarnih ideala. Došlo je vrijeme istine – snaga našeg zajedništva mora postati odlučan odgovor frontu snaga zla koje moramo zajedno nadvladati za budućnost.

Danas naša zemlja prolazi kroz možda najtežu fazu u svojoj novijoj povijesti. Prije samo godinu dana svi smo slavili 30 godina Neovisnosti, kovali planove za mirnu budućnost. A u isto vrijeme rusija se spremala ništiti sve ukrajinsko, ubijati naše građane, rušiti našu infrastrukturu.

Ali neprijatelj nikada nije uspio stvoriti plan kako pobijediti Ukrajince, kako pobijediti našu želju za neovisnim životom, našu želju da budemo ono što jesmo.

Ruski napad na Ukrajinu ima katastrofalne posljedice: tisuće života je uništeno, civilna infrastruktura se uništava, izazvane su globalne energetska i prehrambena krize. Rusija ucjenjuje cijeli svijet nuklearnim oružjem, otvoreno prijeteći da će ga upotrijebiti protiv jedne suverene države.

U nemogućnosti napredovanja u otvorenoj borbi protiv ukrajinske vojske, podmukli i cinični neprijatelj koristi projektile i bespilotne letjelice za uništavanje energetske infrastrukture kako bi ostavio Ukrajince bez struje i vode, kako bi zastrašio i prisilio na prekid otpora.

Unatoč nevjerojatnom herojstvu ukrajinskih vojnika i građana, još uvijek nam je itekako potrebna podrška međunarodnih partnera, jer samo zajedničkim snagama možemo zaustaviti izbezumljenog agresora i vratiti teritorijalnu cjelovitost.

Ovdje želim spomenuti i zahvaliti Parlamentarnoj Skupštini Vijeća Europe, a u njezino ime danas s nama nazočnom Predsjedniku Tiny Koxu, na donošenju rezolucije 13. listopada u kojoj se ruska federacija naziva "terorističkim režimom".

Parlamentarna Skupština Vijeća Europe postala je prva međunarodna organizacija koja je rusiju priznala državom-teroristom, odnosno stvari nazvala pravim imenom. Jako se nadamo da će iste odluke donijeti i parlamenti država članica Vijeća Europe, a u konačnici i svi koji poštuju i zapovijedaju načela međunarodnog prava i miroljubivog suživota.

Također smo zahvalni svim državama, kao i zemlji domaćinu našeg današnjeg sastanka, što su se pridružile tužbi koju je Ukrajina podnijela 27. veljače protiv rusije prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Dragi prijatelji!

S pouzdanjem mogu tvrditi da Krimska platforma nije postala samo platforma za raspravu o pitanjima deokupacije, već važan međunarodni alat za izradu rješenja i praktičnih koraka za obnovu ukrajinskog suvereniteta nad Krimom.

Tijekom prošle godine, zahvaljujući Međunarodnoj Krimskoj platformi, pitanje deokupacije Krima ojačalo je i intenziviralo se u međunarodnoj raspravi.

Zasebno bih želio istaknuti odluku Parlamentarne skupštine NATO-a, kao i parlamenata Litve i Latvije o stvaranju skupine za podršku Krimskoj platformi. Pozivam vas i vaše parlamente da se pridružite ovoj inicijativi stvaranjem takvih udruga u vašim najvišim zakonodavnim tijelima.

Organizirali smo ovaj Prvi Parlamentarni summit Međunarodne Krimske platforme kao širok kompleks višerazinskih i višestranih događaja usmjerenih na razvoj parlamentarne dimenzije naše inicijative.

Dopustite mi da vas podsjetim da su te aktivnosti započele internetskim obraćanjem 18. listopada Vrhovnoj Radi Ukrajine Predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića.

Važan popratni događaj u sklopu Summita bio je offline program rasprava, koji su jučer organizirali i uspješno održali Ured i stručna mreža Krimske platforme, a na kojem su istaknute različite važne teme vezane uz i oko okupiranog Krima.

Drugi popratni događaj Summita bit će online sastanak ombudsmana Krimske platforme koji će se održati 26. listopada uz moderiranje ukrajinskih i hrvatskih branitelja ljudskih prava.

Moramo konstatirati da ruska federacija nad Ukrajinom i Ukrajinskim narodom provodi genocid, koji je popraćen ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti, grubim nepoštivanjem međunarodnog prava i brojnim kršenjima ljudskih prava.

Vrlo je važno da je danas u polju naše pozornosti i rasprave situacija u privremeno okupiranom Krimu, gdje se nastavljaju represije ne samo nad autohtonim stanovništvom – krimskotatarskim narodom, već i nad svima kojima su ljudska prava, sloboda govora i, u konačnici, ljudsko dostojanstvo nisu prazne riječi. Progone se i Ukrajinci, ovdje se uništava naša ukrajinska Crkva.

U okupiranom Krimu nema neovisnog novinarstva. Okupatori su izmislili izraz "pojedinačno okupljanje" kako bi primijenili kaznena ograničenja slobode mirnog okupljanja. Prakticiraju se prisilni nestanci. Jer, u rusiji se teroristima smatraju oni koji govore istinu i bore se za svoja prava. Dok su za cijeli civilizirani svijet ti ljudi politički zatvorenici, “zatvorenici savjesti”.

Poštovane dame i gospodo!

Na početku govora rekao sam da je glavni cilj Krimske platforme deokupacija Krima i njegov povratak Ukrajini. Da, sve su naše misli usmjerene prema oslobađanju svih ukrajinskih teritorija okupiranih od strane neprijatelja bez iznimke. Ali razmišljamo i o tome što ćemo nakon deokupacije.

Danas tim Predsjednika Ukrajine Volodymyra Zelenskog, sva državna tijela Ukrajine, uključujući Vrhovnu Radu, razvijaju korake koji će omogućiti:

- sigurno reintegrirati deokupirane teritorije;

- privesti pravdi one koji su tamo počinili zločine;

- zaštititi imovinska prava;

- provoditi humanitarnu politiku, uključujući obnovu rada slobodnih medija, obnovu obrazovnog sustava;

- demilitarizirati poluotok;

- riješiti pitanja državljanstva i, naravno, gospodarski razvoj poluotoka kao atraktivnog objekta unutarnjih i vanjskih ulaganja.

 Trenutno je u izradi vizija koraka u tim područjima, a već u skoroj budućnosti očekuje se izlazak novog cjelovitog dokumenta.

Iskreno vjerujem da ćemo u skoroj budućnosti zajedno ostvariti Ukrajinski san, a to su pobjeda i mir. I jedan od naših sljedećih susreta bit će u slobodnoj Ukrajini, u oslobođenom Krimu! Uostalom, Krimska platforma bi se trebala održavati u Krimu.

 Slava Ukrajini! Slava Hrvatskoj! Slava svim našim velikim narodima!

Hvala na pažnji!

https://www.rada.gov.ua/news/Top-novyna/229535.html