Govor Predsjednika Vrhovne Rade Ukrajine Ruslana Stefančuka pred Saborom Republike Hrvatske (Zagreb, 26. listopada 2022.)

Postovani gospodine Predsjedniče,

Postovani predstavnici Hrvatskog Sabora,

Veliki Hrvatski Narode,

 Pozdravljam vas u ime Vrhovne Rade Ukrajine i svih Ukrajinaca.

 Dopustite mi da svoj govor započnem riječima zahvale. Zapravo, taj me osjećaj ne napušta i prati me tijekom cijelog boravka na gostoljubivoj hrvatskoj zemlji.

Prije svega, zahvalan sam svom prijatelju, Predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću i njegovom timu na sjajnoj organizaciji i uspješnom održavanju Prvog Parlamentarnog Summita Međunarodne Krimske Platforme. Kao što sam već mnogo puta rekao, ovo je hrabra i odgovorna odluka koju mogu donijeti samo najbliži i najvjerniji prijatelji.

Ukrajina nikada neće zaboraviti da je Republika Hrvatska među prvima odmah odgovorila na agresiju ruske federacije, donijevši 25. veljače ove godine, upravo ovdje u Saboru, Deklaraciju kojom je oštro osudila rat koji je protiv Ukrajine pokrenula rusija.

Korijeni takve odluke sežu ne samo u povijesne dubine srodnosti i bliskosti naših naroda, koji su oduvijek ispovijedali obostrani interes i želju za komunikacijom i zbližavanjem, nego neodoljivu snagu crpe također iz čitavog niza drugih simboličnih događaja.

Hrvatski Sabor među prvima u svijetu 5. prosinca 1991. priznao je neovisnost Ukrajine, kao što je Vrhovna Rada 11. prosinca 1991. priznala neovisnost Republike Hrvatske kao parlament prve države -  članice Ujedinjenih Naroda.

Najiskrenije vam čestitam 30. obljetnicu međunarodnog diplomatskog priznanja Republike Hrvatske. Za trideset godina samostalnosti vaša je država postala utjecajan čimbenik međunarodnih odnosa i međunarodnog sigurnosnog sustava, pravi regionalni lider.

Duboko smo vam zahvalni što ste u Hrvatskoj pružili utočište za gotovo dvadeset i pet tisuća Ukrajinaca i Ukrajinki koji su bili prisiljeni napustiti rat i otići u prijateljsku, odanu Hrvatsku.

Hvala vam na oružju i diplomatskoj potpori, na velikom broju humanitarne pomoći, na liječenju naših vojnika i ljetovanju djece na moru, na suzama u očima kada govorite o našem ratu a prisjećate se svoga.

Danas ovdje, u ovoj povijesnoj zgradi u kojoj je proglašena neovisnost Republike Hrvatske, želim sagnuti glavu u znak sjećanja na žrtve Domovinskog rata, kako nazivate svoj rat za neovisnost, koji je rezultirao rađanjem vaše neovisne države.

Zvona Vukovara i Mariupolja, Buče i Gospiča, Irpinja i Lipika, Harkova i Dubrovnika, Volnovahe i Pakraca, Gostomelja i Osijeka jednako bolno zvone i za Ukrajince i za Hrvate.

Poštovane kolegice i kolege, na našu zajedničku s gospodinom Predsjednikom (Gordan Jandroković – prim.) inicijativu  i uz njegovu suglasnost, minutom šutnje prisjetimo se svih poginulih u Hrvatskoj i Ukrajini u borbi za slobodu i neovisnost, sjetimo se svih onih koji su postali žrtvama podivljalog agresora i osvajača.

(Minuta šutnje).

Dragi prijatelji!

Znam da Hrvatsku i Ukrajinu spajaju ne samo prošlost i sadašnjost, već i velika budućnost u jedinstvenoj europskoj obitelji. Iskreno smo zahvalni na dosljednoj potpori Hrvatske europskim i euroatlantskim integracijama Ukrajine te smo uvjereni da će Hrvatska učiniti sve što je u njezinoj moći da što prije postanemo punopravna članica EU-a i NATO-a. Kao što ste već učinili sve moguće da Ukrajina dobije status kandidata za ulazak u Europsku uniju.

Iskreno želimo da Republika Hrvatska u skoroj budućnosti postane članica Eurozone i Schengenskog prostora.

Posebno vam zahvaljujem na pažljivom odnosu prema ukrajinskoj zajednici u Hrvatskoj, prema ostvarivanju njezinih kulturnih i obrazovnih potreba. Ukrajinci u Hrvatskoj i regiji najstarija su ukrajinska dijaspora u svijetu.

Otvaranje Ukrajinskog kulturnog centra – Ukrajinskog Doma u Zagrebu postalo je značajan događaj ne samo kao podrška Ukrajincima u Hrvatskoj, već i u smislu širenja istinitih informacija o Ukrajini, kao oruđe za borbu protiv lažne ruske propagande.

Hvala vam što odajete počast poznatim ukrajinskim imenima. Bilo mi je iznimno drago ove subote u Lovranu, zajedno s mojim prijateljem Gordanom, otvoriti spomen obilježje u čast velikog ukrajinskog književnika, znanstvenika i mislioca Ivana Franka. Znakovito je da je ovo već drugi spomenik našem velikom sunarodnjaku u Republici Hrvatskoj.

Čini mi se duboko simboličnim da smo spomen obilježje u čast Ivana Franka, kojega smatramo braniteljem ukrajinskog jezika, otvorili u dane kada je Republika Hrvatska slavila 175. obljetnicu donošenja odluke Hrvatskog sabora priznati hrvatski jezik kao službeni i upotrebljavati ga u svim područjima državnog i društvenog života.

Poštovani zastupnici!

Puno je posla pred Ukrajinom i Hrvatskom, kao i pred Radom i Saborom. Napominjemo da danas će naši glavni tajnici potpisati Memorandum o suradnji, koji će omogućiti učinkovitu i sadržajnu interakciju ovih dviju struktura, ključnih za funkcioniranje parlamenata.

Ali pred nama su i mnoga globalna pitanja koja će približiti našu pobjedu i postizanje mira.

Dopustite mi da ih kratko, ali jasno ocrtam.

Jako računamo na daljnje isporuke oružja Ukrajini, što će nam omogućiti da zaštitimo svoju slobodu i naš izbor. Riječ je o dalekometnom topništvu, sustavima protuzračne obrane.

Obraćam se vam s molbom da rusiju priznate terorističkom državom, a oružane snage ruske federacije - terorističkom organizacijom sa svim posljedicama.

Uostalom, rusija je danas postala globalna prijetnja sigurnosti, stabilnosti i dobrobiti Europe i svijeta. Vrijeme je da prestanemo pričati o tome kako pregovarati s rusijom. Potrebno je ujediniti se i zajedno se čvrsto suprotstaviti agresoru.

Jako bih volio da Sabor postane jedan od prvih parlamenata države članice Vijeća Europe koji će donijeti odluku sličnu onoj kojom je Parlamentarna skupština Vijeća Europe 13. listopada ove godine priznala rusiji kao državu-terorista.

rusija masovno čini ratne zločine na teritoriju Ukrajine. Vrijeme je da stvari nazovemo pravim imenom. Vrijeme je da se rusija prizna kao teroristička država. Ukrajina će biti zahvalna Hrvatskom saboru na donošenju odluke o priznavanju ratnih zločina koje je ruska federacija počinila na teritoriju Ukrajine genocidom nad ukrajinskim narodom.

Molimo Hrvatsku da bude inicijator jačanja sankcija ruskoj federaciji, kao odgovor na agresiju na Ukrajinu. Tražimo još stroži režim sankcija protiv kremlja.

Zemlje EU-a pristale su suspendirati sporazum o pojednostavljenju viznog režima s rusijom. Mora se učiniti više: pozivamo Hrvatsku da slijedi primjer Estonije, Latvije, Litve i Poljske koje su prepoznale da je ulazak ruskih državljana također i pitanje nacionalne sigurnosti.

Jačanje i bezuvjetno poštivanje zajedničke politike sankcija ključni je element pritiska na državu-agresora, državu-terorista.

Provođenje odluke o osnivanju Međunarodnog suda za ratne zločine ruske federacije smatram našom zajedničkom zadaćom.

Ukrajina već provodi postupke evidentiranja brojnih ratnih zločina ruskih okupatora, zločina protiv čovječnosti koje su oni počinili, s ciljem privođenja krivaca kaznenoj odgovornosti.

Hrvatska praktična iskustva i podrška po ovom pitanju bila bi nam od koristi.

Zahvaljujemo Hrvatskoj na podršci odluci o pokretanju u Međunarodnom kaznenom sudu odgovarajuće istrage, kao i na spremnosti vaše zemlje na suradnju u pitanjima provedbe odluke o osnivanju takvog Suda.

Molimo vas da nastavite s uspješnom praksom rehabilitacije i liječenja ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, odmora djece na moru. Znam da je o tome razgovarala gospođa Olena Kondratyuk, Potpredsjednica Vrhovne Rade, koja je ovdje sa mnom.

Za mjesec dana, krajem studenog, Ukrajina će obilježiti 90. godišnjicu Holodomora u Ukrajini 1932.-1933., koji je staljinistički režim namjerno organizirao u Ukrajini.

Znam da je u Hrvatskom saboru na razmatranju prijedlog Deklaracije o priznavanju Holodomora u Ukrajini genocidom nad ukrajinskim narodom.

Važno nam je da svjetska zajednica, a samim time i Hrvatski sabor, osudi ovaj strašni zločin komunističkog režima nad ukrajinskim narodom.

Postoji još jedno područje koje može i treba postati središnje u okviru ukrajinsko-hrvatske suradnje. Ovo je razminiranje. Hrvatska ovdje ima jedinstveno iskustvo.

Potpora Vlade i hrvatskog naroda u ovim teškim trenucima jako nam je važna. Posebno nam je drago čuti da će Hrvatska nastaviti pružati pristup svom jedinstvenom iskustvu protuminskog djelovanja stečenom u prošlom ratu.

Predlažem sveobuhvatan pristup ovom pitanju izradom i sklapanjem odgovarajućeg bilateralnog sporazuma.

Čekamo hrvatske stručnjake koje pozivamo da sudjeluju u obnovi Ukrajine. Bit će puno posla. Mislim da će nam trebati hrvatsko iskustvo u stvaranju cestovne infrastrukture visoke klase. Znam vašu snagu u projektiranju i nadzoru rada.

Hvala Vam, prijatelji!

Vidim veliku perspektivu za ukrajinsko-hrvatsko partnerstvo, jer ima čvrste temelje koji nikad nisu imali pukotine.

I postoje ljudi koji stalno jačaju ovaj temelj. Mnogo sam takvih ljudi upoznao tijekom svog boravka u Hrvatskoj. Znam da ima njih i u Ukrajini.

Želim nam poželjeti uspjeh u svim našim nastojanjima. Neka naše prijateljstvo bude čvrsto a naša suradnja uspješna. Krećemo s poslom!

Živjela Hrvatska!

Slava Ukrajini!

 https://www.rada.gov.ua/news/Top-novyna/229556.html