• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Članak Veleposlanika Ukrajine u Republici Hrvatskoj Oleksandra Levčenka u hrvatskom tjedniku «Glas Koncila», broj 31. od 4. kolovoza 2013 g. o 1025. obljetnici krštenja Kijivske Rusi - Ukrajine
01 kolovoz 2013 11:53

Članak Veleposlanika Ukrajine u Republici Hrvatskoj Oleksandra Levčenka

u hrvatskom tjedniku «Glas Koncila»,

broj 31. od 4. kolovoza 2013 g.

o 1025. obljetnici krštenja Kijivske Rusi - Ukrajine

 

Nezaustavljiv trijumf Božje istine

 

Meni se čini da kad i jedna ljudska duša otkriva Boga i nalazi put prema svjetlosti istinske vjere to je velika radost za cijeli svijet, još jedna značajna pobjeda dobra i ljubavi u svemirskoj borbi sa zlom.

A što onda znači kad put prema Gospodu nađe cijeli narod, jedna velika zemlja? Upravo ovih dana ukrajinski narod zajedno s Rusima i Bjelorusima slavi 1025. obljetnicu  krštenja Kijivske Rusi, goleme države svih istočnih Slavena prijestolnicom koje je bio Kijiv, današnji glavni grad Ukrajine.

  1. kolovoza 988. godine kijivski knez Volodimir, koji je u narodnom epu toga doba veličan kao Krasno Sunašce, a kojeg su zahvalni potomci nazvali Veliki, zbacio je s kijivskog brda u rijeku Dnjipro idole Peruna i drugih poganskih božanstava i proglasio kršćanstvo jedinstvenom vjerom svoje države i svoga naroda. Svi su stanovnici Kijiva ušli u pritoku Dnjipra Počajnu i u njenim vodama zajedno primili sveto krštenje.

Međutim, taj veliki čin zbio se na dobro pripremljenom tlu. Kršćanstvo u Kijivskoj Rusi već tada imalo je duboke korijene.

Najstariji kijivski ljetopis „Povijest prošlih vremena“ piše da je još u prvom stoljeću na mjesto gdje će 300 godina kasnije nastati Kijiv došao apostol Andrija i, postavivši križ na brdu iznad Dnjipra, prorekao: „Na ovima će brdima zasjati blagodat Božja, biti će grad velik, i crkava mnogo će podići Bog“.

Čak i ako je to samo legenda, ona iznimno mnogo znači za Ukrajince, a posebice za Kijivljane, jer uspostavlja našu duhovnu vezu sa samim počecima kršćanstva i predodređuje svevišnjom voljom tu ulogu koju je Kijiv odigrao u povijesti.

Drugim velikim propovjednikom kršćanstva na našim zemljama bio je učenik apostola Petra Papa Kliment I (88. – 97. godine) kojeg je tada još poganski Rim prognao u grad Hersones na Krimu.

Jug sadašnje Ukrajine posjetili su i sveti Ćiril i Metodije koji su dali nama azbuku i zahvaljujući kojima Gospod je progovorio sa Slavenima na njihovom materinskom jeziku.

874. godine kijivski knez Askold za vrijeme vojnog pohoda na Konstantinopolj prima kršćanstvo i to ne bizantskog, nego rimskog obreda. Posebice je zanimljivo to što ga krste svećenici podređeni hrvatskoj biskupiji iz grada Nina.

955. godine, poslije posjeta Konstantinopolju, kršćankom postaje i velika kijivska kneginja, sveta Oljga, baka kneza Volodimira koji je tridesetak godina kasnije pokrstio cijelu zemlju Rus.

Dan krštenja 988. godine, možda, je najznačajniji u cjelokupnoj povijesti Rusi-Ukrajine. To je dan prekretnica, dan osnovica svega što je bilo potom i što će biti dalje, dan početka istinskog života naše nacije i zemlje.

Nemoguće je precijeniti duhovni, povijesni, civilizacijski, kulturalni značaj tog događaja.

Jedan veliki narod zauvijek je izašao iz tame svojih prastarih šuma, napustio mrak poganstva i ušao u svjetlost Kristove vjere, prihvatio njegovo Slovo i Zakon, doživio duhovni i moralni preporod.

Pridruživanje kršćankom svijetu u isto vrijeme je značilo i pridruživanje europskoj civilizaciji. Vjera je ujedinila istočnoslavenska plemena, pojačala autoritet i vladu Kijiva i kijivskog kneza, tako da je za nekih 50 godina, za vrijeme vladavine Volodimirovog sina kneza Jaroslava Mudrog Kijivska Rus postala ne samo najveća po teritoriju europska država, nego i jedna od najmoćnijih zemalja u političkom, gospodarskom, vojnom i kulturnom planu. To je bila zemlja u kojoj su nicali novi gradovi, gradili su se veličanstveni hramovi, otvarale se škole, burno se razvijala prosvjeta i umjetnost. Ako je danas strateški vanjskopolitički cilj Ukrajine integracija u Europsku uniju, onda je prvi korak bio napravljen upravo tada, na dan krštenja. Taj korak je jednom i zauvijek odredio europsku suštinu i europsku sudbinu Ukrajine.

Duboko sam uvjeren da čin kneza Volodimira značajan je ne samo za našu zemlju, nego i za cijeli svijet. Nakon krštenja Kijiva Kristova vjera počela se širiti na ostala istočnoslavenska plemena, na sjever i istok Kijivske Rusi gdje su kroz nekoliko stoljeća nastale sadašnja Bjelorusija i Rusija. Taj proces nije bio lak i trajao je više desetljeća, ako ne i vjekova, ali je bio nezaustavljiv, kao što je nezaustavljiv trijumf Božje istine, pravde i ljubavi.

Na kraju krajeva to je rezultiralo time što su se kršćanska religija i kršćanske duhovne vrijednosti, a zajedno s njima i europska civilizacija proširile na golem teritorij od Karpata sve do Kamčatke. A bez toga slika današnjeg svijeta bila bi posve drugačija.

Kao Kijivljanin htio bih na kraju posebno reći i o Kijivu. Kao grad iz kojeg je kršćanstvo krenulo da osvoji beskrajne prostore i stotine miliona duša Kijiv ima pravo smatrati se jednim od najznačajnijih duhovnih izvorišta naše vjere pored s Jeruzalemom, Rimom i Konstantinopoljem. Sada je to velika suvremena metropola s više od tri miliona stanovnika i s razvijenom industrijom. Ali aura stvorena prije 1025 godina velikim kršćanskim činom svetoga Volodimira Krstitelja ne jenjava ni danas. Mnogi gosti Kijiva priznaju da osjećaju u njemu neku posebnu atmosferu mira, blagodati i svetosti.

Oleksandr Levčenko

Veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj

 

 

 

 

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux