• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Intervju Veleposlanika Ukrajine u BiH O.Levčenka na Internet-portali«Vijesti.ba»-Postoji interes za turističku saradnju BiH i Ukrajine
07 kolovoz 2013 11:37

Postoji interes za turističku saradnju BiH i Ukrajine

 

SARAJEVO - Oleksandr Levchenko, ambasador Ukrajine za Bosnu i Hercegovinu, u intervjuu za Vijesti.ba govori o odnosima BiH i Ukrajine, ukrajinskom evropskom i euroatlantskom putu, predsjedavanju OSCE-om, ukrajinskoj dijaspori koja živi u BiH."Moram priznati da Ukrajinci danas ne znaju mnogo o vašoj prelijepoj zemlji, ali siguran sam da će se ova situacija ubrzo promijeniti", kaže gospodin Levchenko.

 

Kakvi su bilateralni odnosi Ukrajine i BiH?
 
- Bilateralni odnosi između Ukrajine i Bosne i Hercegovine procjenjujem kao dobre. Između dvije zemlje nema otvorenih političkih pitanja, postoji vrlo konstruktivna saradnja u okvirima međunarodnih i regionalnih organizacija. Mada moram priznati da se ne možemo pohvaliti aktivnim političkim dijalogom. Zadnja službena posjeta ministra vanjskih poslova BiH Ukrajini bila je u dalekoj 2004. Na razini šefova država i vlada uopće nismo imali posjeta. Znam da tokom nedavnog razgovora ambasadora BiH za Ukrajinu Željka Janjetovića sa predsjednikom Ukrajine Viktorom Janukovičem bila je izražena uzajamna spremnost za organiziranje posjeta između BiH i Ukrajine na najvišem nivou. Stoga smatram svojim osobnim zadatkom da to realiziramo u neko dogledno vrijeme.
 
Kakvi su ekonomski odnosi BiH i Ukrajine? Da li postoji interes poslovnih ljudi za unapređenje trgovinskih veza? 
 

- Ekonomski odnosi između dvije zemlje danas ne odgovaraju postojećem potencijalu. Sa skromnih 46 miliona dolara trgovinske razmjene u prošloj godini ne možemo biti zadovoljni. Prije nekoliko godina imali smo više od 100 miliona razmjene. Naravno postoji niz objektivnih faktora kao što su svjetska ekonomska kriza, recesija u Evropi, koji spriječavaju ekonomske aktivnosti, međutim moramo priznati da se na ovome području može puno toga uraditi. Poslovni ljudi s jedne i druge strane malo se poznaju, još uvijek nemamo odgovarajući pravni okvir za saradnju. Upravo u tome vidim zadaću Ambasade. Sada su u pripremi 14 nacrta bilateralnih ugovora, većinom su iz tzv. ekonomskog paketa. Radimo na uspostavi direktnih kontakata između poslovnih ljudi. U zadnje vrijeme aktivno se razvija saradnja između regija i gradova Ukrajine i BiH. U 2011. zvanično je uspostavljena saradnja između Ternopiljske oblasti Ukrajine i Republike Srpske, krajem avgusta ove godine očekujemo posjetu poglavarstva Luganske oblasti Banja-Luci, tokom koje će također biti potpisan Ugovor o saradnji. Imamo plodne kontakte na nivou niza gradova i opština Ukrajine i BiH. Uvjeren sam da upravo ova vrsta saradnje predstavlja značajan prostor za unapređenje dijaloga u svim sferama i prvenstveno na ekonomskom području.    
 
Hrvatska je i zvanično članica EU. Šta ulazak Hrvatske u EU znači za Ukrajinu, a šta za BiH? 
 

- Ulazak Hrvatske u EU je vrlo značajan za sve države koje evropsku integraciju shvataju kao svoj, rekao bih, civilizacijski izbor. Stoga uspjeh Hrvatske puno znači i za Ukrajinu i za BiH, on svjedoči kako se sa puno rada i napora može postići i najteži zadatak. Za naše zemlje to je dodatni podsticaj da udvostručimo napore. Nadamo se da će Hrvatska kao članica EU biti velika podrške i za BiH i za Ukrajinu.  
 
U novembru ove godine tokom Samita inicijative “Istočno partnerstvo” u Vilniusu Ukrajina će se potpisati Sporazum o asocijaciji između Ukrajine i EU.  
 
-  Kao što sam već rekao jedan od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Ukrajine jeste ulazak u EU. To nije samo politički, nego i civilizacijski izbor ukrajinskog naroda. Evropske integracije, to je možda jedino pitanje po kojem se slažu sve glavne političke snage u Ukrajini. Ukrajina je najveća po površini zemlja Evrope i sam geografski centar kontinenta smješten je upravo u našoj zemlji. Sa 46 miliona stanovništva zauzimamo 6. mjesto u Evropi. To je ogromno tržište koje bi moglo osnažiti evropsku privredu, a u isto vrijeme i ogromna armija radne snage i to s veoma visokim nivoom obrazovanja i profesionalne kvalifikacije. Već 20 godina tijesno sarađujemo s Evropskom unijom, prošli smo ogromnu distancu na putu evropskih integracija, usvajanja evropskih standarda demokracije i tržišne ekonomije. Predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič odmah poslije dolaska na vlast 2010. godine produbio je kompleksne reforme usmjerene na implementaciju evropskih standarda u svim sferama života Ukrajine. Te reforme se ostvaraju uz tijesnu saradnju i svestranu pomoć EU. 

Ali ne radi se samo o geografiji i ekonomiji. Mi smo Evropljani po svom identitetu, historiji, kulturi i mentalitetu. Potpisivanje Sporazuma o asocijaciji na samitu u Vilniusu moglo bi biti prava prekretnica za Ukrajinu. To će značiti da je naša zemlja prošla tačku nepovratka na svom putu prema EU-u i kardinalno će ubrzati proces demokratskih reformi. Osobno ja mislim da je taj sporazum važan ne samo za Ukrajinu. Uostalom, o njegovom potpisivanju uvelike ovisi geopolitička slika cijele Evrope u nekoliko sljedećih desetljeća.       
 
Ukrajinci žele u EU, ali ne žele u NATO, pokazalo je to jedno istraživanje iz 2010. godine. Kakvi su stavovi javnosti sada, da li je došlo do promjene? 
 

- Pitanje članstva u NATO bilo je predmet diskusije tokom više godina u ukrajinskom društvu nakon osamostaljenja Ukrajine 1991. Rezultatom te otvorene diskusije bila je odluka Vrhovne Rade Ukrajine (parlamenta) koja je 2010. zakonodavno fiksirala vanblokovski status naše države. Oslobodivši se političkih motivacija uspjeli smo ne samo da sačuvamo nivo i dinamiku saradnje nego da proširimo njezina područja. Značajne rezultate postigli smo u vojnoj i vojno-tehničkoj sferama, u sektoru sigurnosti i odbrane, nauke i zaštite okoliša, reagiranja na vanredne situacije i sl. Naši vojnici uzimaju učešće u mirovnim operacijama i misijama NATO širom svijeta kao što je vojna misija NATO-a u Afganistanu, sudjelujemo u Snagama brzog reagiranja. Planiramo i nadalje razvijati konstruktivno partnerstvo sa NATO savezom u svim smjerovima od uzajamnog interesa.    
 
Ukrajina i BiH imaju zajednički vanjskopolitički cilj – ulazak u EU, no BiH već dugo stoji na evropskom putu, neki smatraju i da ide nazad. Vaš komentar političke situacije u BiH?
 
- Ne bih se složio da BiH na evropskom putu ide nazad. Ipak ste puno toga uradili prethodnih godina. Vjerujem da ekspertni timovi u ministarstvima, institucijama na svim nivoima vlade rade svoj tehnički posao koji većina stanovništva i ne primjećuje, zapravo i ne zna o njemu. Osim toga po pitanju članstva u EU u BiH postoji apsolutni konsenzus u političkoj eliti i u javnosti. Zbog više razloga politička situacija u vašoj zemlji je puno složenija nego kod vaših susjeda koji bilježe značajan napredak na evropskom putu. Zato donošenje važnih odluka na najvišem nivou ovdje uvijek predstavlja izazov. Uvjeren sam, da politički lideri u vašoj zemlji imaju dosta motivacije i snage da prevaziđu svoje stranačke ili nacionalne interese i da zajedno rade na realizaciji evropske perspektive BiH.     
 
Ukrajina ove godine predsjedava OSCE-om. Možete li ocijeniti postignuto u dosadašnjem predsjedavanju, dakle prvih pola godine? 
 
- Predsjedavanje OSCE-om je velika odgovornost i velika čast za bilo koju zemlju. Mi smatramo da su prvih šest mjeseci našeg predsjedavanja dokazali da je Ukrajina spremna efikasno vršiti rukovodeće funkcije u Ogranizaciji. Formulirajući naše prioritete posebnu smo pažnju obratili na održavanje uravnoteženog pristupa prema svim trima dimenzijama OSCE-a. U kontekstu realizacije prioriteta što se tiče pronalaženja rješenja za dugotrajne sukobe u zoni OSCE-a ukrajinsko predsjedavanje uspjelo je sačuvati dinamiku u procesu regulisanja transnistrijskog konflikta. Uprkos kompliciranoj situaciji u pregovornom procesu između Kišineva i Tiraspolja uspjeli smo održati tri runde pregovora u tzv. „formatu 5+2“. Kao uspjeh smatramo i održavanje u Kijevu u aprilu Ekonomsko-ekološkog foruma, koji je dao priliku privući pažnju problematici utjecaja energetske djelatnosti na okolinu. U razvoj ovog prioriteta našeg predsjedavanja po inicijativi predsjednika Ukrajine i Turkmenistana planira se održavanje u Ašgabadu u oktobru ove godine Međunarodne konferencije po pitanjima energetske i ekološke sigurnosti. Između važnih akcija ukrajinskog predsjedavanja u trećoj dimenziji OSCE-a istaknuo bih održavanje seminara „Zakonodavno osiguranje slobode medija“ (Varšava, 13.-15.05.), Dodatnog savjetovanja po pitanjima slobode kretanja i ljudskih kontakata na prostoru OSCE (Beč, 25.-26.04.).  U svrhu razrade konkretnih mjera poboljšanja efikasnosti OSCE u kontekstu priprema za obilježavanje 40. godišnjice Organizacije 2015. Ukrajina je započela strateški dijalog u okvirima procesa „Helsinki+40“. U junu otvorili smo novu etapu procesa – tematske diskusije po aktuelnim pitanjima dnevnog reda OSCE u svim trima dimenzijama.
 
Ukrajina je, u svojstvu države koja predsjedava OSCE-om ove godine, navela smanjenje trgovine ljudima kao jedan od prioriteta. Specijalna predstavnica i koordinatorica OEBS-a za borbu protiv trgovine ljudima Maria Grazia Giammarinaro preporučila je vlastima BiH u izvještaju objavljenom početkom augusta da ulože dodatne napore kako bi u potpunosti provele obaveze u oblasti borbe protiv trgovine ljudima. Koliko ste zadovoljni onim što je vlast u BiH učinila na rješavanju ovog problema? 
 
- Borba sa trgovinom ljudima spada u najznačajnije prioritete ukrajinskog predsjedavanja. Stoga ključni događaj dnevnog reda u prvih šest mjeseci našeg predsjedavanja bila je Međunarodna konferencija na visokom nivou „Učvršćivanje uloge OSCE-a u borbi protiv trgovine ljudima“, održana u Kijevu u junu. Pozitivne ocjene učesnika dobile su inicijative Ukrajine u sferi sprječavanja zločina i zaštite žrtava trgovine ljudima. Nažalost niko nije bio u mogućnosti iz BiH da učestvuje u radu Konferencije, ali uvjeren sam da iskustvo vaše zemlje u ovoj oblasti bi moglo biti od posebnog interesa za sve države članice. Razradili ste dobru normativnu bazu koja omogućuje djelotvorno kazneno gonjenje organiziranih lanaca trgovine ljudima, ojačali ste instrumente za rano identificiranje žrtava, prilikom prelaska državnih graničnih prijelaza i na drugim mjestima. Mislim da ovo područje je jedno od najuspješnijih u saradnji između BiH i OSCE.  
  
Ukrajincima nije potreba viza za BiH. Postoji li u Ukrajini interes za turistička putovanja u BiH? 

- Stupanjem na snagu u novembru 2011. godine međuvladinog ugovora o uslovima uzajamnog putovanja državljana, ukinute su vize između BiH i Ukrajine za putovanja do 30 dana boravka na teritoriju obje države. To je bitno promijenilo situaciju u dosadašnjoj komunikaciji među običnim ljudima, predstavnicima poslovnih krugova. Bosna i Hercegovina sa svojom bogatom historijom, kulturnom baštinom, prirodnim ljepotama vrlo je zanimljiva za strane turiste. Moram priznati da Ukrajinci danas ne znaju mnogo o vašoj prelijepoj zemlji, ali siguran sam da će se ova situacija ubrzo promijeniti. Ima interesovanja ukrajinskih turističkih operatera za uspostavu saradnje sa partnerima iz BiH, nadam se da će u dogledno vrijeme ta saradnja dati i konkretne rezultate.    
 
U BiH živi najstarija ukrajinska dijaspora u Evropi. Koliko ste zadovoljni njihovim položajem u bh. društvu? 
 
- Ukrajinci u BiH nastanjeni su više od 100 godina. Nekada je to bila jedna od najbrojnijih nacionalnih manjina na ovim područjima, koliko njih ima danas pokazaće rezultati popisa stanovništva. Nadam se da će Ukrajinci aktivno učestvovati u popisu i da će se izraziti kao što njima dolikuje. Tokom stoljeća sačuvali su svoj jezik, kulturu, tradicije, a to upravo znači da su prihvaćeni od strane lokalnog stanovništva kao takvi, kao ljudi sa svojim, sličnim ali ipak drugačijim mentalitetom. Upravo u toj raznolikosti uvijek je bila posebna snaga ove države. Nadamo se da će tako i ostati. Stoga je bitno da se svi državljani BiH osjećaju jednako. U ovom smislu Ukrajina  snažno zastupa stav da se što prije provede presuda Evropskog suda za ljudska prava „Sejdić-Finci“.
 
24. avgusta Ukrajina obilježava 22. godišnjicu nezavisnosti. Koja su najvažniji postignuća države Ukrajine?
 

- Zanimljivo je da su dvije trećine Ukrajinaca koji su nedavno odgovarali upravo na ovo pitanje jedne međunarodne agencije za istraživanje javnog mnjenja, rekli da najveća postignuća za godine nezavisnosti to su život bez oružanih sukoba, očuvanje teritorijalne cjelovitosti i uspjesi ukrajinskih sportista. Za mene najznačajnije je to što se Ukrajina utvrdila kao samostalna i nezavisna država, koja je danas stabilno, otvoreno, multietničko društvo u dinamičnom procesu demokratskog i ekonomskog razvitka. Danas mi utvrđujemo evropske standardi u zakonodavstvu i u svim glavnim smjernicama političkog i ekonomskog života. Preuređuje se sudstvo i cjelokupni sistem zaštite prava građana, doneseni su novi porezni, carinski i penzioni kodeksi, značajno su liberalizirani uslovii za biznis i investicije. Napokon je krenula prava, a ne deklarirana borba s korupcijom. Na kraju mogi reći da savremena Ukrajina gradi svoju evropsku budućnost računajući na podršku svojih prijatelja i partnera među kojima, uvjeren sam, je i Bosna i Hercegovina.  

 

,

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux