• A-
    A+
  • Ljudima s oštećenjem vida
  • Hrvatski
  • Українською
  • Stara verzija
Članak Veleposlanika u BiH O.Levčenka u novinama «Oslobođenje» - "UKRAJINSKI PUT U UJEDINJENU EVROPU"
27 travanj 2013 14:43

UKRAJINSKI PUT U UJEDINJENU EVROPU

 

(Ambasador Ukrajine za BiH Oleksandr Levčenko)

 

Strateški vanjskopolitički cilj moje zemlje je stjecanje u perspektivi punopravnog članstva u ujedinjenoj Europi. To nije samo politički, nego i civilizacijski izbor ukrajinskog naroda. Europske integracije to je možda jedino pitanje po kojem se slažu sve glavne političke snage u Ukrajini.

Zato smo zainteresirani da u EU-u bude što više zemalja iz naše regije – istočne i jugoistočne Europe, zemalja s kojima smo povezani prijateljskim i rodbinskim vezama, koje su imale sličnu našoj povijesnu sudbinu i prošle složeni put tranzicije. Vjerujemo da će te zemlje među kojima i Bosna i Hercegovina najbolje razumjeti i naše težnje i naše probleme.

Mislim da je u onome što sam rekao za Ukrajinu je ključna riječ razumijevanje. Ukrajina već 20 godina tijesno surađuje s Europskom Unijom i prošla ogromnu distancu na putu europskih integracija, usvajanja europskih standarda demokracije i tržišnog gospodarstva. U tome EU pruža nama aktivnu i svestranu pomoć. Većina zemalja članica podržava našu želju da se jednog dana pridružimo Uniji. Međutim, ne sve. Neke države tako zvane „stare Europe“ još uvijek nisu se usudile da i službeno priznaju Ukrajini, činilo bi se, prirodno pravo – da se pridruži EU-u kada bude ostvarila sve neophodne kriterije. 

Ne radi se o tome da smo gori od drugih kandidata, kojima je europska perspektiva priznata. Nismo ništa slabiji ni od nekih koji su već u EU-u. Bojim se da je razlog u zastarjelim stereotipima kojima se možda i nesvjesno rukovode neki europski političari. Konačna granica proširenja Unije na istok kako je oni vide previše me podsjeća na granicu Sovjetskog Saveza mada ga nema već više od 20 godina. Doista je paradoksalno: politička željezna zavjesa je odavno pala, a psihološka, izgleda, još uvijek stoji, barem u nekim glavama.

Paradoks postane još veći ako se u obzir uzmu najjednostavnija saznanja, recimo, iz geografije. Ukrajina je najveća po površini zemlja Europe. Osim toga i sam geografski centar kontinenta smješten je upravo u našoj zemlji – oko grada Rahova na zapadu Ukrajine.

Radi se ne samo o zemljopisu. Mi smo Europljani po svom identitetu, povijesti, kulturi i mentalitetu. Samo da podsjetim da je još u XI stoljeću istočnoslavenska država Kyjivska Rusj postala je najvećom državom tadašnje Europe s izuzetno razvijenom kulturom, a kozačka država Zaporoška Sič već u XVI vijeku funkcionirala kao demokratska republika. Dakle od samog početka aktivno smo sudjelovali u stvaranju Europe i europske civilizacije. Jesmo njen neodvojiv dio i samim time bez Ukrajine projekt ujedinjene Europe nikad neće biti potpun.

Osim povijesno-kulturnih argumenata koji nekima mogu se učiniti nepotrebnom lirikom postoje i sasvim pragmatički razlozi geopolitičke i ekonomske prirode. S 46 milijuna stanovništva zauzimamo 6. mjesto u Europi. To je ogromno tržište koje bi moglo osnažiti europsko gospodarstvo, a u isto vrijeme i ogromna armija radne snage i to s veoma visokom razinom obrazovanja i profesionalne kvalifikacije. Ukrajina ima veoma moćnu industrijsku bazu, reći ću samo da ulazimo u elitni klub kozmičkih država koje proizvode i lansiraju vlastite svemirske rakete i satelite. Oduvijek smo se smatrali žitnicom Europe, a sada kad je na pomolu svjetska kriza namirnica agrarni čimbenik dobiva strateški značaj. U doba globalizacije kada u konkurenciju stupaju cijeli kontinenti kolosalni gospodarski potencijal Ukrajine kao najveće europske zemlje biti će jednostavno neophodan Europi da se suprotstavi novim izazovima.

S druge strane mi, Ukrajinci, dobro razumijemo svu specifičnost trenutačne situacije. EU je ipak umoran od intenzivnog proširivanja zadnjeg desetljeća, a sad je još i suočen s prvom u svojoj povijesti ozbiljnom krizom. Nakon Hrvatske na redu za pridruživanje su balkanske zemlje kojima je članstvo obećano. Sve to znači da perspektiva stupanja u Europsku Uniju za Ukrajinu nije toliko bliska. I u tome ne vidimo ništa strašno.

Naša je strategija sljedeća: ne gubiti vrijeme na listi čekanja i već sada graditi Europsku Uniju unutar Ukrajine. Predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič odmah poslije dolaska na vlast 2010. godine pokrenuo je kompleksne reforme usmjerene na implementaciju europskih standarda u svim sferama života Ukrajine. Te reforme se ostvaraju uz tijesnu suradnju i svestranu pomoć EU.

Utvrđuju se europski standardi u zakonodavstvu i u svim glavnim smjernicama političkog i gospodarskog života. Prihvaćen je zakon o pristupu informacijama, nastavlja se je usavršavanje izbornog zakona. Preuređuje se sudstvo i cjelokupni sustav zaštite prava građana. Provedena je administrativna reforma. U gospodarskoj sferi realizira se Program ekonomskih reforma za 2010. – 2014. godine, doneseni su novi porezni, carinski i mirovinski kodeksi, značajno su liberalizirani uvjeti za biznis i investicije. Napokon je krenula prava, a ne deklarirana borba s korupcijom. Po prvi put se unutarnja politika realno ujedinila sa strateškim vanjskopolitičkim zadatkom europskih integracija.

Upravo sada u smislu europskih integracija Ukrajina se može pohvaliti neospornim uspjesima. Već treću godinu zaredom predsjedavamo u važnim europskim organizacijama i inicijativama. 2011. to je bio Odbor ministara Vijeća Europe, 2012. – Centralnoeuropska inicijativa. Ove godine smo na posebno odgovornoj funkciji – predsjedavamo u OSSE-u, najvećoj regionalnoj sigurnosnoj organizaciji u svijetu koja ujedinjuje čak 56 država. Za Ukrajinu je to dobra šansa ojačati svoj autoritet kao aktivnog i učinkovitog člana europske zajednice.

2010. godine Ukrajina je dobila od Europske Unije Plan djelovanja za liberalizaciju viznog režima za građane Ukrajine. Mi smo uspješno ispunili njegov prvi dio, adaptiravši odgovarajuće nacionalne zakone prema zahtjevima EU-a, as ad smo na drugi, implementacijski dio plana.

А sada o glavnom integracijskom zadatku Ukrajine u ovoj godini. U ožujku 2012. nakon 5 godina pripremnih radova EU i Ukrajina parafirali su Sporazum o asocijaciji koji treba biti potpisan u studenom tijekom Samita inicijative „Istočno partnerstvo“ u Viljnusu.

To nije samo politička deklaracija. To je opširan dokument na nekoliko stotina kartica koji predstavlja detaljan plan suradnje dviju strana na realizaciji europskih reformi u svim sferama života Ukrajine, a predviđa i stvaranje sveobuhvatne s produbljene zone slobodne trgovine.

Kao što je to bilo i u slučaju s drugim zemljama Europska Unija uvjetuje potpisivanje Sporazuma nizom zahtjeva. Ukrajina se odnosi prema njima s maksimalnom ozbiljnošću. Može se reći da su sada sve snage države mobilizirane na to da uvjeti Bruxellesa budu ispunjeni.

Predsjednik Ukrajine je u ožujku objavio Uredbu o stupanju na snagu rješenja Savjeta za nacionalnu sigurnost i obranu (SNSO) „O hitnim mjerama glede europske integracije Ukrajine“. Osim toga odsada SNSO, a to je državno tijelo s velikim ovlastima, koordinira rad svih ukrajinskih resora na smjeru europskih integracija.

Veoma pozitivnu rezonancu u Europi i svijetu imala je odluka Predsjednika od 7. travnja o pomilovanju bivšeg Ministra unutarnjih poslova Jurija Lucenka. Taj korak je sasvim u skladu s demokratizacijom i humanizacijom sudskog sustava Ukrajine, a u isto vrijeme demonstrira političku volju Ukrajine da izađe ususret željama Europske Unije.

Potpisivanje Sporazuma o asocijaciji bit će prava prekretnica za Ukrajinu. To će značiti da je naša zemlja prošla točku nepovratka na svom putu prema EU-u i kardinalno ubrzati proces demokratskih reformi. Osobno ja mislim da je taj sporazum važan ne samo za Ukrajinu. Uostalom o njegovom potpisivanju uvelike ovisi geopolitički portret cijele Europe u nekoliko slijedećih desetljeća.  

Oslobođenje,

Outdated Browser
Для комфортної роботи в Мережі потрібен сучасний браузер. Тут можна знайти останні версії.
Outdated Browser
Цей сайт призначений для комп'ютерів, але
ви можете вільно користуватися ним.
67.15%
людей використовує
цей браузер
Google Chrome
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
9.6%
людей використовує
цей браузер
Mozilla Firefox
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux
4.5%
людей використовує
цей браузер
Microsoft Edge
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
3.15%
людей використовує
цей браузер
Доступно для
  • Windows
  • Mac OS
  • Linux