Odgovori Ambasadora Ukrajine za Bosnu i Hercegovinu
Nj.E. g. Oleksandra Levčenka na pitanja „Business magazina“
Kako biste, u kratkim crtama, predstavili Ukrajinu sa aspekta položaja na evropskoj i svjetskoj političkoj i ekonomskoj mapi i šta predstavlja osnovne vanjskopolitičke prioritete vaše zemlje?
Budući raspoložena u samom centru Evropskog kontinenta što je, kao što znate, obilježeno i specijanim geografskim znakom blizu grada Rahova na Zakarpaću, Ukrajina sve se više izdvaja na evropskoj političkoj mapi. Očigledno je da Ukrajinci – stari slavenski evropski narod, tako da geografski, istorijski, kulturno i civilizacijski Ukrajina pripada Evropi. Stoga ona je orijentirana na evropske vrijednosti i privržena svojoj evropskoj suštini. Potpisivanje Ugovora o pridruživanju EU naš je strateški cilj. Prošle smo godine usaglasili tekst ovog Ugovora, koji planiramo potpisati do kraja ove godine. O tome je bilo najviše govora i na zadnjem samitu Ukrajina-EU održanom 25. februara ove godine u Briselu. Glavni sastavni dio ovog Ugovora su odredbi o stvaranju sveobuhvatne zone slobodne trgovine između Ukrajine i EU. Ukrajinsko tržište sa skoro 50 milijuna potrošaća je veoma interesantno za naše trgovinske partnere i ne samo u Evropi.
Sa druge strane Ukrajina je istorijski i kulturno bliska sa Rusijom, to je naš najveći susjed, sa kojim mi dosljedno gradimo konstruktivne odnose. Uzgred rečeno u novoj redakciji Strategije nacionalne sigurnosti Ukrajine odobrenoj dekretom Predsjednika Ukrajine prošle godine, predviđen dalji razvoj odnosa sa svim našim ključnim partnerima kao što su Rusija, SAD, Kina ali polazeći od nacionalnih interesa Ukrajine. Mi razvijamo i uzajamno korisno partnerstvo sa državama iz drugih regija - Azije, Afrike, Latinske Amerike. U Strategiji je odražen i vanblokovski status Ukrajine koja se neće pridružiti nijednom vojnom bloku. Stoga mi smatramo da moraju biti ojačani mehanizmi međunarodnih garancija sigurnosti naše zemlje.
Kakvim se mogu ocijeniti bilateralni odnosi Ukrajine i Bosne i Hercegovine, sa akcentom na postignuti nivo ekonomske i saradnje u ostalim društvenim segmentima (kultura, nauka...)?
Politički dijalog između dvije zemlje razvije se u konstruktivnom duhu. Mi nemamo otvorenih političkih pitanja, Ukrajina i BiH uvijek su dobro sarađivale u okvirima međunarodnih i regionalnih ogranizacija. Uvjeren sam da dvije zemlje imaju značajan potencijal za razvoj bilateralne ekonomske saradnje. Na žalost danas mi se ne možemo pohvaliti da taj potencijal iskorištavamo u punoj mjeri. Naša bilateralna razmjena, iako je značajno porasla u zadnje godine, još uvijek je na niskoj razini. Tradicionalno na bh tržištu Ukrajina je zastupljena prvenstveno proizvodima metalurške industrije, BiH izvozi u Ukrajini lijekovi, ali za proširenje saradnje na ovom području uvijek ima mjesta. Naša je zemlja, kao što znate, jedan od najvećh evropskih proizvođaća poljoprivredne produkcije – žitarica, šećera, ulja, stoga, uvjeren sam, ima perspektivu zajednička obrada i dalje plasiranje poljoprivredne produkcije na treća tržišta – u države CEFTA, EU. Danas imamo i odgovarajuću ugovorno-pravnu bazu koja omogućava normalnu ekomomsku saradnju. Posebno u ovom kontekstu valja spomenuti Ugovor o bezviznom režimu putovanja između Ukrajine i BiH, koji je na snazi od kraja 2011.g. i predviđa mogućnost uzajamnih putovanja naših državljana koji traju do 30 dana bez viza.
Jedan od perspektivnih smjerova za poboljšanje saradnje između dvije zemlje razvoj partnerskih kontakata među regijama i gradovima. U 2011. potpisan je Ugovor o uspostavi saradnje između Ternopiljske oblasti Ukrajine i Republike Srpske, u okvirima kojeg prošle je godine delegacija iz Ternopolja posjetila niz gradova u Republici Srpskoj, razgovaralo se o trgovinsko-ekonomskim, kulturnim projektima koji, nadamo se, ćemo uskoro realizirati. Danas radimo na uspostavi kontakata između RS i Luganske oblasti, između Federacije BiH i Dnjepropetrovske oblasli. Širi se veze između gradova Krivyi Rig i Zenice, opština Laktaši te Prnjavor (gdje živi brojna ukrajinska manjina) i gradovima Židačičiv (Ljviska regija) te Dolina (Ivano-Frankivska regija). Mislim da regionalna saradnja je fleksibilnija, doprinosi uspostavi direktnih kontakata među ljudima, posebno iz poslovnih krugova.
Koje oblasti su nedovoljno zastupljene s ciljem unapređenja saradnje i koje konkretne mjere je neophodno poduzeti s ciljem intenzivnije ekspanzije iste?
Na žalost, kao što sam već spomenuo, ne možemo biti zadovoljni sa nivojem naše ekonomske saradnje. Uzroci takve situacije su objektivnog i subjektivnog karaktera. Svi govorimo danas o svjetskoj ekonomskoj i finansijskoj krizi. Naravno da ona ima negativnan utjecaj na trgovinsku razmjenu. Ali tu moram spomenuti i pasivnost predstavnika poslovnih krugova jednako kao iz Ukrajine tako i iz BiH. Prošle smo godine pokušavali organizirati poslovni forum, međutim odaziv sa obje strane nije bio zadovoljavajući. Državne strukture sa jedne i druge strane imaju zadatak da stvore povoljan ambijent za razvoj saradnje, osiguraju odgovarajući pravni okvir koji će takvu saradnju omogućiti, a na poslovnim je ljudina da oni izraze inicijativu i pokušaju nešto uraditi. Još ima puno prostora za saradnu na području kulture i nauke. Ove sfere zahtjevaju dosta finansijske podrške, koja na žalost izostaje u krizna vremena. Unatoč tomu ja sam optimista, vjerujem da u najbljiže vrijeme mi ćemo realizirati niz zajedničkih projekata, posebno u okvirima regionalne saradnje.
Šta su prioritete predsjedavanja Ukrajine OSCE-om i Organizacijom za crnomorsku ekonomsku saradnju i koje pozitivne refleksije se mogu očekivati kada je Bosna i Hercegovina u pitanju?
Ove godine Ukrajina predsjedava Organizacijom crnomorske ekonomske saradnje i Organizacijom za saradnju i sigurnost u Evropi. U prioritete ukrajinskog predsjedavanja OSCE-om spada pronalaženje rješenja za dugotrajne sukobe u zoni OSCE-a, jačanje kontrole naoružanja, mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti, te sprječavanje negativnog utjecaja energetskog sektora na okolinu. Ukrajina će posvetiti više pažnje borbi protiv trgovine ljudima, zaštiti slobode govora, te ostalim važnim pitanjima u sklopu ljudske dimenzije OSCE-a. Posebno planiramo naglasiti ulogu mlađih generacija u razvoju zajednice civilnih društava. Imajući to u vidu, pripremamo se da budemo domaćini jednog međunarodnog okupljanja sa ciljem angažovanja predstavnika mladih iz svih država članica OSCE-a i država partnera za saradnju sa OSCE-om. Naročito ćemo razgovarati, u okviru tog sastanka, o novim pristupima širenju učešća civilnog društva u OSCE-ovim aktivnostima. Uvjeren sam da su sva ova pitanja od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu, u kojoj OSCE ima važnu ulogu u procesu provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma.
U prvoj polovici ove godine predsjedavat ćemo takođe Organizacijom crnomorske ekonomske saradnje, čije su članice 12 zemalja crnomorske regije uključujući i Jug Balkanskog poluotoka. Naši su prioriteti dalji razvoj višestrane ekomomske saradnje Crnomorskoj regiji, realizacija važnih infrastrukturnih projekata kao što je Crnomorski autoput okolo mora i morski magistralni putevi. Ova je regija u neposrednoj blizini BiH stoga sve što se tamo događa, mislim, da predstavlja eventualni interes i za vašu zemlju.
U nedavnom intervjuu za BH Business magazin gospodin Siniša Gatarić, načelnik opštine Prnjavor, akcentirao je intenziviranje saradnje sa ambasadama svih zemalja čiji pripadnici naroda žive na području navedene lokalne zajednicei u BiH u cijelini. Kako je vaše viđenje položaja ukrajinske manjine u našoj zemlji i koji konkretni pokazatelji potvrđuju spremnost za pomoć u realizaciji zajedničkih ekonomskih, kulturnih i drugih projekata.
Bosna i Hercegovina je za Ukrajinu od posebnog interesa najprije zbog činjenice da na terenima BiH više od 100 godina živi ukrajinska nacionalna manjima – ustvari naša najstarija dijaspora u Evropi. Prije Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini je bilo oko 12.000 Ukrajinaca. Prema neslužbenim podacima danas ih ima puno manje oko 3,5 hiljade. Tačnu brojku saznat ćemo nakon popisa stanovništva, koji predviđen u BiH u oktobru o.g. Htio bih spomenuti da su ukrajinci potpuno integrirani u bosanskohercegovačko društvo, ali su oni sačuvali svoj identitet – pričaju svoj jezik, idu u svoje crkve (Ukrajinci u BiH su većinom grkokatolici), drži se tradicija svojih djedova. Danas su uglavnom naseljeni na području Republike Srpske. Mi smo vrlo zadovoljni saradnjom sa lokalnim vlastima, koji pomažu aktivnosti naših kulturno-umjetničkih društava. Nisam još imao priliku da osobno upoznam g. Sinišu Gatarića koji je novi načelnik opštine Prnjavor, ali pozdravljam njegov interes i namjeru da sarađuje sa našom ambasadom. Čuo sam da i on ima ukrajinske korjene, to nam je posebno drago. Inače u Prnjavoru koji zovu „Mala Evropa“ nastanjena je jedna od najvećih ukrajinskih zajednica. Imaju svoje kulturno-umjerničko društvo. Na području BiH registrirano je oko desetak ukrajinskih udruženja, koji su vrlo aktivni u promociji ukrajinske kulture i tradicije. Upravo ukrajinska manjina pokrenula je inicijativu uspostave partnerskih veza između Ternopiljske oblasti Ukrajine i Republike Srpske, tako da su oni ta spona koja vezuje dvije zemlje. Prnjavor uspostavio kontakte s ukrajinskim Židačivom.
Govoreći o položaju ukrajinske nacionalne manjine u BiH moram spomenuti da je vaša država potpisala određene međunarodne akte koji se odnose na problematiku zaštite prava nacionalnih manjina. U ovom kontekstu od najvažnijeg je značaja implementacija odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić-Finci“, što predviđa izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH kako bi bilo omogućeno i pripadnicima nacionalnih manjina da budu izabrani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda bh. parlamenta. I to čekamo da što prije bude ispoštovano.
Kakvi su Bosanci i Hercegovci iz vašeg ugla viđenja i koja poruka političkim bh liderima kako bi raspoloživi privredni, stručni i drugi resursi bili u što većoj mjeri u funkciji stvaranja nove vrijednosti, a time i pozitivnijeg općedruštvenog ambijenta.
Iz mog iskustva Bosanci i Hercegovci su vrlo slični Ukrajincima po mentalitetu i karakteru. I za mene tu nema ništa upitnog. Što se tiče porijekla slavenskih naroda, smatra se da je prapostojbina bila je u trokutu između Dnjepra, Karpata i Visle, dakle uglavnom na području savremene Ukrajine. Tako da stvarno imamo zajednički korijeni po slavenskoj liniji. Vaši su ljudi vrlo gostoljubivi radišni kao i Ukrajinci zato se osjećamo ovdje kao kod kuće. Bosna i Hercegovina ima vrlo interesantnu i bogatu historiju i kulturu, koje pripadaju zajedničkoj evropskoj baštini. Stoga evropski put koji je odabrala vaša zemlja je logićan i neupitan. Istovremeno nije na meni da predlažem bh političkim liderina šta oni moraju raditi. Mislim da svi ovdje imaju zajedničku viziju i želju – da Bosna i Hercegovina bude prosperitetna zemlja i što prije pridruži se Evropskoj Uniji i vi ste uložili dosta napora da budete blizu cilja. Stoga htio bih zaželjeti vašim političarima da udvostruće napore u potrazi za odlučnima i možda kompromisnim riješenjima što nije lako. Građani Bosne i Gercevine bez obzira na etničku i vjersku pripadnost zasluzuju da se ostvare njihove nade na dostojanstven život.
Lični i poslovni profil Nj.E. Oleksandra Levčenka.
Rođen je 03.11.1963. godine u Kijevu, Ukrajinac.
1985. — Diplomirao s odlikovanjem povijesni fakultet Kijevskog državnog sveučilišta „Taras Ševčenko“.
1984.-1985. — Studirao na filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu.
1990.-1993. — Postdiplomski studij na Institutu socijalno-gospodarske problematike stranih država Akademije znanosti Ukrajine.
1999. — Magistrirao s odlikovanjem na Diplomatskoj Akademiji Ukrajine (magistar vanjske politike).
2003. — Magistrirao na Ukrajinskoj akademiji vanjske trgovine (magistar upravljanja vanjsko-gospodarske djelatnosti).
Strani jezici — Hrvatski, engleski, srpski i ruski.
Oženjen, ima kćer.
1985.-1992. — Prosvjetna i administrativna djelatnost u ustanovama javnog obrazovanja u g.Kyiv
Od ožujka 1992. — Na diplomatskoj službi Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine
1992.-1993. — Treći tajnik Uprave bilateralnih odnosa MVP Ukrajine
1993.-1997. — Vice-konzul Generalnog konzulata Ukrajine u Beogradu, prvi tajnik Veleposlanstva Ukrajine u SR Jugoslaviji
1997.-1999. — Studij na Diplomatskoj Akademiji MVP Ukrajine
1999.-2002. — Načelnik Odjela informativno-analitičke djelatnosti Uprave za informaciju, v.d. zamjenika ravnatelja Uprave političke analize MVP Ukrajine
2002.-2006. — Savjetnik Veleposlanstva Ukrajine u Republici Hrvatskoj, zamjenik Šefa diplomatske misije
2006.-2007. — Samjenik Stalnog Predstavnika Predsjednika Ukrajine u Autonomnoj Republici Krim
2007.-2010. — Zamjenik ravnatelja, v.d. ravnatelja Četvrte teritorijalne uprave MVP Ukrajine
Od octobra 2010. g. Ambasador Ukrajine u Hrvatskoj. U avgustu 2011. g. odlukom Predsjednika imenovan je Izvanrednim i Opunomoćenim Ambasadorom Ukrajine za Bosnu i Hercegovinu sa sjedištem u Zagrebu.
Oženjen, ima kćer.