«Dnevni avaz» od 15. ožujka 2014. godine.
«Otimanje Krima utjecat će na svjetski poredak»
1. Krim će u nedjelju održati referendum o pripajanju Rusiji. Kakvi očekujete da će biti rezultati tog referenduma?
Kao prvo, htio bih početi s toga da ovaj „referendum“ na Krimu potpuno je ilegalan i nelegitiman, ukoliko prema Ustavu Ukrajina je suverena, unitarna država, a Krim iako i ima status autonomije ipak je sastavni dio te unitarne države i ne može samostalno odlučivati o statusnim pitanima, a kamoli o odcjepljenju. Odcjepljenje Autonomne Republike Krim, a posebno grada Sevastopolja, koji uopšte ne spada u Autonomnu Republiku, i pripajanje ga Rusiji krši sve postojeće međunarodne zakone i stvara opasan presedan, koji će zasigurno utjecati na cijeli svjetski poredak.
Drugo: Ukrajina nikada neće pristati na aneksiju i najmanjeg djela svog teritorija ili bilo koju vrstu okupacije. A sada situacija je izuzetno ozbiljna i prijeti ne samo državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, nego i miru i stabilnosti u Europi i cijelom svijetu. Kao što možemo pratiti već i Europa, i SAD, i ostale države toga u potpunosti svjesni.
I treće: odluka o raspisivanju „referenduma“ je bila donesena u neprihvatljivim okolnostima, pod pritiskom okupacijske vojske, koja je došla nepozvano, prekršivši međunarodne pravne dokumente UN-a, OESS-a, bilateralne ugovore između Ukrajine i Ruske Federacije, zauzela je sve naše državne institucije na Krimu, opkolila je sve naše vojne snage koje imamo na tom području.
I u takvim okolnostima, kada se krše sve norme međunarodnog pravnog sustava i ljudskih prava možemo se samo zapitat kakav će biti rezultat?
Prema mom mišljenju, taj "referendum" je samo cinična politička farsa namijenjena jednom jedinom cilju – stvoriti prividni legitimitet aneksiji ukrajinskog poluotoka.
2. Vlada u Kijevu, kao i zapadne zemlje, ranije je najavila da neće priznati rezultate referenduma. No imaju li Kijev i Zapad način da spriječe pripajanje Krima Rusije, obzirom da je ovaj region pod kontrolom snaga lojalnih Moskvi?
Danas, u ovo izuzetno teško po našu zemlju vrijeme mi radimo, naravno uz pomoć svih svjetskih čimbenika i međunarodnih organizacija, na pronalaženju rješenja vezano za sprječavanje vojne invazije Rusije na Krim i smirivanje cijele situacije isključivo mirnim putem.
Što se tiče vanjske pomoći, naravno kako svi su već mogli pratiti, cijela svjetska javnost osuđuje intervenciju Rusije te inzistira na održavanju suvereniteta i integriteta Ukrajine, na čemu smo vrlo zahvalni. Nadamo se na pozitivne zaključke pregovora Zapada s ruskom stranom, koje su već započele Sjedinjene Američke Države i Europska Unija, pogotovo u okvirima Budimpeštanskog memoranduma od 1994. godine koji je Ukrajini za predaju baš Rusiji svog nuklearnog potencijala garantirao od strane SAD, Velike Britanije i Rusije (uz pratnju Francuske i Kine) poštivanje njene teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta.
Naše stajalište je da moramo rješavati ovaj konflikt svim mogućim političkim i diplomatskim sredstvima, uključujući u ovaj proces sve moguće svjetske organizacije UN, OSCE, Viječe Europe, u okvirima postojećih normi međunarodnog prava. U takvoj opasnoj situaciji nitko ne može ostati po strani.
I još jedanput htio bih ponoviti da bilo koji rezultat tako zvanog „krimskog referenduma“ nikad neće biti priznat niti od strane Ukrajine, niti od stane svjetskih država, jer je sam čin tog „referenduma“ potpuno nelegitiman.
3. Kako gledate na reakciju Europske unije koja, čini se, nije spremna ugroziti svoje odnose s Rusijom. Smatrate da bi reakcija EU na ono što se dešava u Ukrajini trebala biti oštrija?
U ovakvim okolnostima u kojima se našla naša zemlja mislim da Europska unija mora raditi sve što je moguće s ciljem vršenja pritiska na službenu Moskvu da prekine svoju agresivnu politiku prema Ukrajini.
Europska Unija uz podršku SAD-a nedvojbeno i odlučno najavila uvođenje svih vrsta sankcija – političkih i ekonomskih u slučaju ako Rusija nastavi intervenciju u Ukrajinu.
Isto tako možemo vidjeti da su svi lideri vodećih europskih zemalja u stalnom kontaktu sa službenom Moskvom s ciljem nagovoriti predsjednika Rusije na pronalaženje razumnog rješenja, a to znači odustajanje od aneksije ukrajinskog teritorija.
Niko zasad ne zna kako daleko će ići službena Moskva sa svojom vizijom stvaranja „Velike Rusije“. Ali ova ideja je opasna za čitav međunarodni pravni poredak. Onda svi ljudi dobre volje moraju biti na oprezu. Vjerujem, da ako cijela međunarodna zajednica bude odlučna i konsolidirana u svom otporu ruskoj agresiji ovu ćemo krizu uspjeti riješiti mirnim putem.