18. svibnja 2023. godine obilježava se 79. godina od prisilne deportacije Krimskih Tatara, jednog od najvećih zločina sovjetskog totalitarnog režima.

Pod izmišljenim navodima 1944. godine SSSR je optužio Krimskotatarski narod za suradnju s nacističkom vladom, što je bio izmišljeni izgovor za pokretanje mehanizma deportacije. Kršeći norme međunarodnog prava, sovjetska vlada je počinila akt genocida, kako bi se uništio nacionalni identitet Krimskih Tatara, autohtonog naroda Ukrajine, istovremeno zabranjujući upotrebu njihovog materinskog jezika, ispovijedanje vjere i očuvanje vlastite kulture.

Prisjetimo se onih, koji su pretrpjeli tu tragediju i odajemo dužno poštovanje krimskotatarskom narodu, koji je kroz povijest patio je od strane Ruskog carstva, SSSR-a, a sada ponovo trpi represije od strane sadašnje rusije.

Nakon privremene ruske okupacije Krima 2014. godine i ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, Krim je zapravo postao ogroman zatvor na otvorenom i sklonište za ruske zločine. Više od 180 ukrajinskim državljanima na Krimu je oduzeta sloboda na osnovu politički i vjerski motiviranih navoda. Među njima je i prvi zamjenik predsjedavajućeg Medžlisa krimskotatarskog naroda Nariman DŽELJAL, kojeg je Rusija zatvorila na 17 godina zbog sudjelovanja u osnivačkom samitu Krimske platforme. Posebnom demonstracijom samovoljne ruske represivne mašine postao je pritvor 25-godišnje Krimske Tatarke Ljenije UMEROVE, koju je Rusija zadržala prošle godine kada je pokušavala stići na Krim u posjet svom bolesnom ocu. Danas se ona i dalje nalazi u zatvoru „Lefortovo“ pod optužbom za „veleizdaju“, dok jedini takozvani „zločin“ koji je počinila Ljenije, bilo je njezino odbijanje prihvatiti rusko državljanstvo.

Zahtijevamo od Ruske Federacije da zaustavi kršenje ljudskih prava na privremeno okupiranim područjima Krima i grada Sevastopolja, da odmah oslobodi sve političke zatvorenike, da osigura u skladu s međunarodnim pravom potpuno poštivanje svojih obaveza kao okupacijske vlade.

Pozivamo naše međunarodne partnere, uključujući članove Međunarodne Krimske platforme, da osude zločin deportacije i da priznaju deportaciju krimskotatarskog naroda 1944. godine genocidom. Uvjereni smo da samo pobjeda Ukrajine i oslobođenje Krimskog poluotoka može privesti kraju sistematske pritiske na autohtoni krimskotatarski narod i uspostaviti poštivanje ljudskih prava u svijetu.

https://mfa.gov.ua/en/news/zayava-mzs-ukrayini-z-nagodi-79-yi-richnici-deportaciyi-krimskih-tatar-ta-vshanuvannya-zhertv-genocidu-krimskotatarskogo-narodu